Početna Nekategorizirano Ljeto 2014., prekretnica – kakva klima nas čeka

Ljeto 2014., prekretnica – kakva klima nas čeka

635
UDIO

Osim nekoliko iznimno vrućih dana u lipnju i svega par toplijih u srpnju i kolovozu, pravog ljeta kao da nije ni bilo. S prvim danima rujna uvukla se već neka zima.

 
Za to vrijeme obilne kiše, pijavice i nevere tjerale su turiste s Jadrana, dok su bujice potapale cijele dijelove gradova i sela. Vatrogasci ovog kalendarskog ljeta imali su više posla s vodenom, nego vatrenom stihijom, piše Novi list. 
 
Krešo Pandžić iz ravnateljstva Državnog hidrometeorološkog zavoda, na ove dvojbe poručuje: općenito je vrijeme, kao i klima, promjenjive kategorije. Ta odlika promjenjivost ovisi o mjestu i godišnjem dobu. Posljedica toga je pojava, pojašnjava Pandžić, većeg broja tipova klime: tropska, suptropska, klima umjerenih širina, maritimna, kontinentalna, planinska, nizinska, pustinjska… 
 
Tri klime sa svojim karakteristikama
 
Pandžić podsjeća na to da u Hrvatskoj prevladavaju tri glavna tipa klime: kontinentalna, sredozemna i planinska. Svaka od tih tipova ima svoja obilježja. Kontinentalna klima ima relativno hladne zime i topla ljeta, sredozemna klima ima blage zime i topla ljeta, a planinska hladne zime i svježa ljeta. Kontinentalna klima je karakterizirana maksimalnim količinama oborina tijekom toplog dijela godine. U područjima sredozemne klime, topli dijelovi godine razmjerno su suhi, a hladni vlažni. 
 
“Međutim, pored tih prosječnih stanja u nekom duljem razdoblju, na primjer standardnom klimatskom razdoblju Svjetske meteorološke organizacije od 1961. do 1990. godina, pojavljuju se veća ili manja odstupanja to jest anomalije. Može se reći da su se ovog ljeta pojavile izrazite oborinske anomalije, osobito na Jadranu koji je većinom karakteriziran relativno suhim ljetom. Treba spomenuti da su u zadnjih desetak godina ljeta u Hrvatskoj bila toplija od višegodišnjeg prosjeka i uglavnom relativno suha. Ljeto 2014. godine je svojevrsna prekretnica”, smatra Pandžić. 
 
Očekuje se jačanje ekstrema
 
Pandžić pritom upozorava na to da bi prema klimatskom scenariju za jugoistočnu Europu trebalo ubuduće očekivati veći broj ljeta toplijih i sušnijih od prosjeka za standardno klimatsko razdoblje od 1961. do 1990. Naravno, ne treba isključiti niti ljeta sa suprotnim predznakom. 
 
“Prema klimatskom scenariju, u globalnim razmjerima, tako i u Hrvatskoj, očekuje se jačanje ekstrema to jest povećana učestalost toplinskih valova, odnosno smanjenje hladnih valova, te dulja sušna razdoblja. Jednako tako, možemo očekivati intenzivnije oborine, praćene poplavama, osobito bujičnim poplavama, te pojačanim vjetrom”, upozorava Krešo Pandžić. 
 
Meteorolozi složni: Veliki ulogu ima čovječanstvo
 
Ovakve najave kao da zorno potvrđuju davno postavljenu dijagnozu o klimatskim promjenama. One mogu biti, smatra Zoran Vakula, dio uobičajenog prirodnog ciklusa. Veliku ulogu, možda i presudnu, ima jasno čovječanstvo, upozorava Vakula, koje djeluje na prirodu i svijet na raznorazne načine, od kojih su mnogi negativni. Istog je dojma i Krešo Pandžić koji ukazuje: 
 
” Velika je vjerojatnost da je čovjek ‘kumovao’ recentnom globalnom zatopljenju koje je praćeno vremenskim i klimatskim ekstremima i trendovima”. 
 
IZVOR: Novi list/Danas.hr