Početna Hrvatska Milanović – Kad je bilo bolje? ili Alisa u zemlji čudesa

Milanović – Kad je bilo bolje? ili Alisa u zemlji čudesa

Zoran Milanović i crno bijeli Svijet.

851
UDIO

milan

“JA SAM vašim radom uglavnom zadovoljan jer znam što smo naslijedili”, kazao je Zoran Milanović šefovima javnih firmi na konferenciji Vlade RH “Poslovanje, restrukturiranje i investicije trgovačkih društava u državnom portfelju”.

“Kada je to u zadnjih dvadeset godina bilo bolje nego danas? Kada je riječ o o transparentnosti i uspješnosti poslovanja javnih firmi. Pitanje je hipotetsko, a ja kažem da nije nikad bilo bolje. Neka me netko razuvjeri. Negdje postoje veliki problemi, ali s njima se suočavamo”, rekao je Milanović.

Javna poduzeća nikad nisu poslovala profesionalnije nego sada, tvrdi Milanović. Kaže da SDP nije u javnim firmama uhljebljivao svoje kadrove.

“Dajte nam spiskove, stranačke i rođačke, gdje smo koga uhljebili? Pa HŽ je ostao bez manjeg grada. Vraga manjeg, srednjeg. To bi lako mogla biti politička bomba, ali mi idemo u to, zato što se drugačije ne može”, rekao je Milanović.

Osvrnuo se i na prezaduženost države. Tvrdi da je privatni dug građana veći problem od javnog duga.

“Ružno je to reći, ali moramo biti sebični i gledati svoje interese. Kao što i bankari gledaju svoje interese i nije ih briga za stanje u kojem se nalazi hrvatski srednji sloj. A to je stanje puno veći problem od javnog duga”, izjavio je Milanović.

Javne firme dužne 66 milijardi kuna

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić kazao je kako je bruto dobit 47 javnih poduzeća u pretežnom ili potpunom vlasništvu države, lani iznosila 2,72 milijarde kuna, što je višestruko bolje od rezultata iz 2013. godine kada je iznosila 587 milijuna kuna.

Što se, pak, tiče 22 društva od strateškog državnog interesa, njihova je bruto dobit 2014. godine iznosila 3,8 milijardi kuna, prema godinu dana ranije ostvarenih 1,1 milijardu kuna.

Ukupne su investicije javnih poduzeća u 2014., po Grčićevim riječima, iznosile 8,4 milijarde kuna. One su, kaže Grčić, uglavnom realizirane iz kredita, uz garanciju države te upozorava da će ubuduće prostor za državne garancije biti sve manji. Stoga je, poput premijera, pozvao javna poduzeća da u što većoj mjeri koriste sredstva iz fondova EU-a.

I prema njegovoj ocjeni, javna poduzeća učinila su pozitivne pomake u poslovanju i restrukturiranju, a problem ostaje njihov visok dug koji je koncentriran u nekoliko poduzeća kao što su HAC, ARZ, Hrvatske ceste i HŽ.

Ukupan dug javnih poduzeća je, kaže Grčić, nešto veći od 66 milijardi kuna od čega 45 milijardi kuna otpada na spomenuta poduzeća. Vladin cilj je, dodaje, osposobiti ta poduzeća za preuzimanje servisiranja dugova.

Prema jučer objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, manjak u proračunu opće države u 2014. godini iznosio je 18,8 milijardi kuna ili 5,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je dug opće države dosegnuo 279,5 milijardi kuna, odnosno 85 posto BDP-a.

Govoreći o najnovijim podacima o proračunskom manjku, Grčić je kazao da je manjak proračuna središnje države 12,5 milijardi kuna, dok podatak 18,8 milijardi obuhvaća sve druge dijelove javnog sektora, lokalnu samoupravu te da EK kao strukturnu mjeru nije priznala prebacivanje 3 milijarde kuna iz 2. u prvi mirovinski stup. Pored toga, u javni dug ušla su protestirana državna jamstva za zajam HŽ Cargu i sredstva javno-privatnog partnerstva za izgradnju Zračne luke Zagreb, rekao je.

Grčić tvrdi da bi deficit bio veći za 15 do 18 milijardi kuna ukupno u tri godine, da su izostale Vladine mjere. On drži da stanje javnih financija nije dramatično i da neće biti sankcija.

 

IZVOR: index.hr