Početna Hrvatska Na današnji dan umro drug Tito, za neke zločinac za neke idol

Na današnji dan umro drug Tito, za neke zločinac za neke idol

Josip Broz Tito, kontroverzna ličnost s ovih prostora.

1046
UDIO

tito

Prije 35 godine, 4. svibnja 1980. godine, umro je Josip Broz Tito – lider Jugoslavije, proslavljeni ratni komandant i jedan od osnivača te čelnik Pokreta nesvrstanih.

Rođen je u Kumrovcu, u Zagorju, u mješovitoj hrvatsko-slovenskoj obitelji u svibnju 1892. godine. Za njegova života rođendan je obilježavao 25. svibnja poznat i kao Dan mladosti.
Sudjelovao je u Prvom svjetskom ratu i imao čin kaplara. Ranjen je i zarobljen u Galiciji, na ruskom frontu 1915. godine, pa je ondje neko vrijeme proveo kao zarobljenik.

U njegovim službenim biografijama, u poratnom periodu, navodi se kako je potom sudjelovao u Oktobarskoj revoluciji.

U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca vratio se krajem listopada 1920, kada postaje član Komunističke partije. Godine 1937. postao je generalni sekretar KPJ.

Radio je i školovao se, 1936. i 1937. godine u Kominterni u Moskvi. Bilo je to vrijeme najoštrijih čistki unutar sovjetske nomenklature, i komunističke internacionale, kada je likvidiran znatan broj i jugoslovenskih komunističkih prvaka.

Kao vođa KPJ predvodio je u Drugom svjetskom ratu partizanski pokret (Narodnooslobodilačka vojska), a iz rata je izašao kao legendarni vođa.
Osim borbe protiv okupatora, jedinice pod njegovom komandom provele su komunističku revoluciju – tijekom i nakon rata, u kojoj su, između ostalog, u provođenju revolucionarne ‘pravde’ nestale i desetine tisuća nekomunista. Sve se to odvijalo pod maskom ‘borbe protiv suradnika okupatora’.

Godine 1948. odbacio je Rezoluciju Informbiroa komunističkih partija i odolijevao snažnom Staljinovom pritisku, nakon čega je godinama vješto balansirao između istočnog i zapadnog bloka, izborivši za Jugoslaviju poziciju čelnice Pokreta nesvrstanih.

Tijekom pedesetih godina, Jugoslavija je zbog toga dobijvala značajnu financijsku i vojnu pomoć od SAD-a.

Bio je jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, što je u tadašnjim međunarodnim okolnostima imalo veliki značaj. Njegova uloga u tom pokretu, u kasnijoj fazi, posebno je upamćena po dosljednom nastojanju da se nesvrstani zadrže po strani od utjecaja pojedinih problokovski opredijeljnih članica.

U unutarnjoj politici, stjecajem raznih okolnosti, vjerovatno i duboke starosti, ostavio je ustrojstvo koje se na kraju pokazalo kao neodrživo za funkcioniranje SFRJ – Ustav iz 1974. godine. Specifičan sustav konsenzusa predstavnika republika i pokrajina pokazao se kao nerješiv problem kada se SKJ raspao.

Sahrani Josipa Broza Tita, u Beogradu, prisustvovalo je više od 200 visokih dužnosnika iz cijelog svijeta, piše B92.

IZVOR: Danas.hr