Početna Hrvatska Hrvatskoj prijete drastične promjene klime

Hrvatskoj prijete drastične promjene klime

1835
UDIO

Hrvatska se našla na udaru ekstremnih vremenskih uvjeta. Visoke temperature zraka, razorne oluje, velika količina padalina, jak vjetar, tuča… Je li na pomolu promjena klime? Je li ovo kraj umjerenoj i sredozemnoj klimi u našim krajevima?

Naša zemlja poznata je po svojoj blagoj umjerenoj i toploj klimi, dok dalmatinsko priobalje i otoci imaju sredozemnu klimu. Učili su nas tako u školama. Učili su nas i da klima u Hrvatskoj ima jasno razgraničena godišnja doba, no nešto se promijenilo.

Na karlovačko područje pala je tuča veličine oraha, o štetama na usjevima uopće ne treba govoriti. Ona je u nekim dijelovima regije i 100-postotna. Orkanska oluja lomila je stabla od Zagreba do Osijeka, a uslijed prevrtanja brodice u Omišlju na Krku utopio se muškarac.

Tropska klima

Umjereno topla i sredozemna klima počela je sličiti onoj tropskoj. Stručnjaci napominju kako su ovakve ekstremne promjene vremena posljedica sve viših temperatura zraka.

‘Ovo što se dogodilo u nedjelju je primjer kada nakon 10 dana popraćenih velikim vrućinama dolazi do promjene u cikloni, a samim time i velikih oluja ili tuče. Posljednja istraživanja pokazuju da se u našim krajevima pojačava intenzitet tuče i vrućina i već sada se trebamo pripremiti za takva razdoblja’, rekao je dr. sc. Antun Marki, viši predavač na Geofizičkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za Jutarnji list.

Dodaje kako se može očekivati da će se kroz sljedećih 50 godina sve učestalije pojavljivati sušna razdoblja popraćena snažnim nevremenima. Prema istraživanjima, znakovit porast globalne temperature zraka pojavio se tijekom zadnja četiri desetljeća, to jest od 1971. do 2010. godine.

Prema projekcijama do 2070. godine, koje su iznesene na skupu “Pariški sporazum o klimatskim promjenama – izazov i prilike”, Hrvatskoj prijete drastične promjene klime, što će za sobom donijeti i velike promjene u načinu života na ovim prostorima.

Dr. Vladimir Kalinski, voditelj projekte skupine za izradu strategije prilagodbe klimatskim promjenama, tako je iznio podatak da će do 2070. godine srednja temperatura zraka u Hrvatskoj porasti do 2,2 Celzijeva stupnja, da će količina oborina biti smanjena do 15 posto u svim sezonama osim zime, u Hrvatskoj će do 2070. snježni pokrivač biti smanjen za gotovo 50 posto, a razina mora do kraja ovog stoljeća porast će od 40 do 65 centimetara čime je ugrožen veliki broj gradova na našoj obali.

Dr. Ivan Güttler iz DHMZ-a objašnjava da će temperature rasti sve do kraja ovog stoljeća.

‘Na području Hrvatske možemo očekivati kontinuirani rast ljetnih temperatura sve do kraja 21. stoljeća, pod uvjetom da ne dođe do smanjenja emisije i koncentracija stakleničkih plinova. U slučaju da uspijemo smanjiti količinu emisije štetnih plinova, tada možemo staviti klimatske promjene pod kontrolu’ rekao je Güttler i dodao da će se sukladno tome povećati i broj ekstremnih klimatskih događaja poput suša i obilnih naglih oborina.

Sve veći broj sušnih razdoblja

Rast temperatura zraka počeo je 2010. godine, koja se smatra najtoplijom godinom u povijesti mjerenja temperature. Tada je prosječna temperatura zraka iznosila 12,2 Celzijevih stupnjeva, a godinu kasnije ona je za čak 1,1 stupanj bila viša. Od tada je prosječna temperatura redovito bila iznad 13 Celzijevih stupnjeva, a svoj vrhunac je dosegnula 2014. godine, kada je iznosila 13,8 Celzijevih stupnjeva.

Porast temperatura zraka u našim će krajevima utjecati na opću promjenu klime kao i na život u Hrvatskoj. Sušna razdoblja bit će puno dulja, zbog čega će ispaštati poljoprivrednici, ali i otočani koji bi lako mogli ostati bez pitke vode. Ujedno, jednako opasne su i nagle promjene vremena, koje mogu nanijeti velike štete, ali i oduzeti ljudske živote.

Promjena klime dovest će i do promjene turističke sezone u Hrvatskoj. Zbog sve toplijih ljetnih mjeseci koji će biti sve prožetiji vremenskim nepogodama, ljeta kod nas više neće biti tako ugodna. Sve lošija klima u Hrvatskoj uvelike će utjecati i na zdravlje stanovnika. Ekstremne vremenske prilike dovest će do porasta kroničnih nezaraznih bolesti kao što su kardiovaskularne i respiratorne, a povećat će se i smrtnost, piše Večernji list.

Hrvatska među najranjivijima

‘I dalje imamo obilje vode, ali ako se sušna razdoblja nastave produžavati, onda će nam zalihe pitke vode biti ugrožene. Zbog toga se već sada trebamo pripremiti, osmisliti sustave navodnjavanja, skupljati kišnicu, ali to treba učiniti na nacionalnoj razini uz pomoć Vlade’, kazao je Marki.

Osim nestanka pitke vode, može se očekivati rizik porasta razine mora, promjena ponašanja i migracijskih obrazaca morskih riba zbog zagrijavanja morske vode, kao i određeni utjecaji na hidrologiju i vodne resurse, šumarstvo, poljoprivredu, bioraznolikost ili ljudsko zdravlje. Ipak, Marki upozorava kako je još prerano da bismo govorili o klimatskoj promjeni u Hrvatskoj.

Najpovoljnije cijene klima uređaja : Klima uređaji. Parchy CO.

‘Potrebno je 50 pa i do 100 godina učestalih ponavljanja određenih obilježja u vremenu da bismo ih mogli klasificirati kao promjenu u klimi. Ovdje govorimo o klimatskim epizodama, fluktuacijama u vremenu koje čine klimu i kada prođe određeno razdoblje u kojem se više puta zabilježe navedene pojave, tek tada govorimo o klimatskoj promjeni’ kaže Marki za Jutarnji, ali dodaje da sve više pokazatelja vode u tom smjeru.