Početna Hrvatska Kriminal – HNB je početkom 90′ tiskao novac za Todorićeve kredite

Kriminal – HNB je početkom 90′ tiskao novac za Todorićeve kredite

79
UDIO

HRVATSKA narodna banka početkom 90-ih kreditirala je Todorića putem Zagrebačke banke, i to iz primarne emisije. To znači da je HNB tiskao novac kako bi Todoriću osigurao financiranje, koje je trebalo biti iskorišteno za otkup kukuruza. Kasnije se ispostavilo da je dio tog novca Todorić koristio nenamjenski.

Dokument Financijske policije iz 1994. godine, koji je danas u saboru prezentirao zastupnik Mosta Nikola Grmoja, otkriva da je Todorić od samog početka imao snažnu potporu državnih institucija.

Novac dobio četiri dana prije nego što je kredit odobren

“Kontrolom je utvrđeno da je naprijed navedena pravna osoba (Agrokor op.a.) temeljem Odluke kreditnog odbora Zagrebačke banke od 14. 10. 1991. godine sklopila s bankom, u tri navrata, ugovore o kratkoročnom kreditu za otkup i zalihe kukuruza roda 1991. godine u kojima je sudjelovala i primarna emisija Narodne banke Hrvatske…”, navodi se u dokumentu.

Financijska policija utvrdila je da je od oko milijardu tadašnjih hrvatskih dinara, koliko je Agrokor ukupno dobio, nenamjenski utrošeno oko 636 milijuna hrvatskih dinara.

Zanimljivo je da je i jedan od tri navedena kredita, u iznosu od 240 milijuna HRD, Agrokoru isplaćen četiri dana prije nego što ga je odobrio Kreditni odbor Zagrebačke banke.

“Iznos kredita od 240.000.000. HRD (…) od 10.10.1991. godine, Zagrebačka banka doznačila je pravnoj osobi na žiro-račun i s njom sklopila ugovor o kreditu dana 10. 10. 1991. godine, četiri dana prije nego li je Kreditni odbor donio odluku kojom je pravnoj osobi odobrio nenamjenski kredit… Istovremeno je pravna osoba, u razdoblju od 07. 10. 1991. godine do 23. 12. 1991. godine, od različitih dobavljača kupila 59.948.115 kilograma kukuruza u ukupnoj vrijednosti od 379.988.361 HRD iz čega proizlazi da je u ovom razdoblju, od ukupno ostvarene svote kredita u iznosu od 1.016.574.714 HRD pravna osoba nenamjenski utrošila iznos od 636.586.353 HRD”, stoji u dokumentu.

Ako Todoriću ni u vrijeme najgoreg rata nije bio problem raditi ovakve stvari, naravno da je s time nastavio i kasnije. Neobični načini financiranja i malverzacije isplivale su na površinu nakon što je Agrokor krahirao pod teretom dugova.

Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga tvrde da nisu odgovorne za balon od preko sedam milijardi kuna mjenica kojima se financirao Agrokor.

Kada banke više nisu mogle izravno kreditirati Todorićeve kompanije, prebacile su se na financiranje putem mjenica.

Već ranije su neki poduzetnici svjedočili u medijima kako je funkcionirala ta priča. Agrokor bi izdao mjenicu, partnerska firma-dobavljač tu bi mjenicu prodala faktoring tvrtkama koje su vrlo često bile u vlasništvu banaka, a koje zbog ograničenja više nisu mogle davati kredite te bi dobiveni novac davale Agrokoru.

Biznis s mjenicama je procvjetao pa su tako prošle godine faktoring tvrtke imale promet od 19 milijardi kuna, od čega se čak 15 milijardi odnosilo na mjenice.

I novac za mirovine pomogao je Todoriću

Todoriću su “na usluzi” po potrebi bili i mirovinski fondovi. Prije četiri godine Agrokor je Ledu prodao tvornicu smrznute hrane u Srbiji, Frikom, za oko 730 milijuna kuna. Osim toga, Ledo je od Agrokora za 150 milijuna kuna kupio i Ledo Podgoricu, koji je također bio u vlasništvu Agrokora.

Podloga za tu transakciju bila je dokapitalizacija Leda u iznosu od 750 milijuna kuna, u kojoj su glavnu ulogu imali hrvatski mirovinski fondovi koji su upisali najveći dio izdanja i to po cijeni od 8000 kuna. Izdano je 93 750 redovnih dionica serije B koje su kasnije konvertirane u seriju A.

To znači da je novac iz mirovinskih fondova, na temelju tih transakcija, preko Leda otišao u Agrokor.

IZVOR: index.hr