Početna Hrvatska Koja je to veličina – naš papa Franjo

Koja je to veličina – naš papa Franjo

368
UDIO

Osjećam bol i sram, napisao je papa Franjo u javnom pismu koje je objavio nakon što je pročitao dosje od 2300 stranica o seksualnom zlostavljanju u Crkvi u Čileu. Dosje je nastao nakon podulje istrage njegovog izaslanika koje je poslao u Čile, malteškog nadbiskupa Charlesa Sciclune, i svećenika Jordija Bertomeua kojim je potvrđeno da su svećenici u Čileu, od kojih neki visokopozicionirani, silovali i na druge načine seksualno maltretirali 64 djece. Kada je papa u siječnju ove godine posjetio Čile, posebno se pozabavio optužbama da je biskup Juan Barros zataškavao silovanja koja je svojedobno počinio Fernando Karadima. Svećenika Karadimu zbog zločina je Crkva doživotno suspendirala još 2011. I nakon što je papa Franjo prije tijekom posjeta Čileu iscrpno porazgovarao s čileanskim biskupima, javnost je šokirao izjavom da su optužbe žrtava u ovom ogromnom skandalu “ogovaranja i klevete”.

Šok među čileanskim katoličkim vjernicima koji se bore protiv svećenika silovatelja, bio je ogroman. No, sada, nakon što je papa pročitao izvještaj njegovih vlastitih istražitelja, stvari su se krajnje promijenile. Čak su se u vrlo ozbiljnoj situaciji našli svi oni čileanski biskupi koji su ga u siječnju brifirali o optužbama 64 osobe koje su seksualno zlostavljane u Crkvi kao djeca. Sad se ispostavilo da su mu čileanski biskupi podastrli gomilu laži. “Bio sam izložen jezivim pogreškama u prosudbi i razumijevanju situacije, posebno zbog pomanjkanja istinitih i uravnoteženih informacija”, napisao je papa. “Od sada nadalje molim oprost od svih onih koje sam uvrijedio i nadam se da ću imati priliku i osobno im se ispričati narednih tjedana”, kazao je on, pozvavši sve žrtve da dođu u Vatikan kako bi ih on tamo osobno molio da mu oproste. Papa je očito dobro odabrao koga će poslati u Čile. Nadbiskup Scicluna na sličnim je zadacima bio i ranije, tijekom godina je žestoko optuživao sve u Crkvi koji su prikrivali seksualno zlostavljanje “kao neprijatelje Istine”, za “smrtonosnu kulturu šutnje”, za “omertu” u mafijaškom značenju riječi u zaštiti zločina. Ispostavilo se da je sada krajnje kompromitirani biskup Barros, nekoć čileanski vojni ordinarij, u svoje vrijeme zataškavao seksualno nasilje svećenika Karadime.

Ljudi koji ga optužuju danas su redom u srednjim godinama, najčešće pedesetima, svjedočili su da su žrtve bili u svojim tinejdžerskim godinama, neki su od njih čak navodili da je Barros čuvao glavu Karadimi zato što su i sami bili u seksualnim odnosima, odnosno, da su se u njih upuštali tijekom orgija na koje su prisiljavali maloljetnike. 2015., kada je papa Franjo Barrosa imenovao da vodi biskupiju Osorno, eksplodirali su žestoki prosvjedi protiv njega, upravo s optužbama da je štitio naknadno dokazanog silovatelja. Papi je pisao 1300 vjernika iz te biskupije, 30 svećenika, čak i 51 član republičkog parlamenta Čilea. Kada je biskup Barros 21. ožujka 2015. ulazio po prvi put u prvostolnu crkvu biskupije Osorno, prosvjednici su ga dočekali u samoj crkvi i doživio je takve probleme da se morao štititi rukama od gnjevne gomile. O tome što se doista događalo s biskupom Barrosom, papa se raspitivao kod čileanskih biskupa, koji su mu očito složili sasvim drugačiju priču od ogorčenih vjerničkih masa, pa je zaključio: “Ja sam uvjeren da je on nedužan.” Pritom je papa Franjo one koji su biskupa Barrosa optuživali, prozvao kao one koji “dolaze s radikalne ljevice”. Razlog tome može se pronaći u tome što je silovateljski svećenik Karadima zapravo dokazano ekstremno desno orijentiran.

U procesu iz 2011., kojim je proglašen krivim za silovanja, njega je branio odvjetnik Juan Pablo Bulnes Cerda. On je pak u Čileu poznat kao brat Juana Luisa koji je u listopadu 1970. ubio generala Renea Schneidera. Razlog zašto je ubio generala bilo je to što je general Schneider bio zapovjednik čileanske vojske, što je zastupao i borio se za to da vojska nema što raditi u politici, a kako je na demokratskim izborima 1970. pobijedio socijalist Salvador Allende, Juan Luis Bulnes Cerda zapravo je htio spriječiti dolazak demokratski izabranog predsjednika Allendea na vlast. Allendea su 1973. ubile u puču snage budućeg diktatora generala Augusta Pinocheta uz pomoć CIA-e. Uloga svećenika Karadime bila je, optužuju ga dandanas, čak i u dobi od već 88 godina, da je organizirao bijeg i skrivanje u Paragvaju ubojice zapovjednika čileanske vojske 1970. godine. Paragvaj je tada bio usred svog najnečuvenijeg razdoblja u kojem je slovio kao “sigurno utočište nacističkih zločinaca” u bijegu od pravde.

IZVOR : www.express.hr