Početna Hrvatska Hrvatska katastrofa – država umire, psi laju

Hrvatska katastrofa – država umire, psi laju

457
UDIO

U deset godina iz populacije zaposlenih do 29 godina nestala su 83 tisuće osoba.

Od svibnja 2014. godine stvoreno je 126 tisuća novih radnih mjesta, a broj nezaposlenih spustio se na razine koje smo imali u razdoblju socijalizma.

Pozitivne pomake na tržištu rada zasjenjuju dramatične demografske promjene. Prosječna dob zaposlenih u zemlji gotovo se popela na 44 godine, piše Večernji list. 

Prema podacima HZMO-a s kraja ožujka 2019. većinu zaposlenih, više od 54 posto, čine stariji od 40 godina, dok je udio mlađih od te dobi pao na oko 45 posto. Prije točno deset godina, krajem ožujka 2009. godine mlađi od 40 godina predstavljali su 52 posto radne snage, a među njima udio mladih do navršenih 29 godina bio je sada nedostižnih 22 posto. Trenutačno se udio mladih spustio na svega 17 posto, pa je među zaposlenima tek svaka šesta osoba mlađa od 29 godina. U apsolutnom broju danas u radnom odnosu imamo 266 tisuća mladih do 29 godina u odnosu na 349 tisuća prije deset godina. Mirovine sadašnje generacije umirovljenika padaju tako na leđa sve manjeg broja mladih ljudi i njihov se gubitak neće moći nadoknaditi vezanjem starijih za radna mjesta.

Pad radne aktivnosti kod muškaraca

U deset godina iz populacije zaposlenih do 29 godina nestala su 83 tisuće osoba, u dobi do 34 godine čak je 111 tisuća mladih manje nego što ih je bilo 2009. godine, a u dobi do 40 godina manjak se penje na 136.747 osoba! Mladi su odlazili trbuhom za kruhom u inozemstvo, a glavni čuvar socijalnog mira postao je javni sektor, gdje se bilježi natprosječan udio starijih radnika jer tamo nisu ostajali bez posla kao u privatnom sektoru. Pad radne aktivnosti izraženiji je kod muškaraca. U prethodnom desetljeću država je u mjere aktivne politike uložila silne milijardi kuna da bi zaposlila mlade ljude, ali konačni ishod predstavlja golem poraz dosadašnje ekonomske politike.

Vlada pokušava nadomjestiti jačim uvozom strane radne snage, no tek treba vidjeti koliko će se uvezenih radnika ostati. Kako se procjenjuje da se više od 300.000 građana iselilo, hrvatski poslodavci morat će se u još većem broju okretati starijoj populaciji.

U proteklih deset godina udio starijih od 60 godina u ukupnoj zaposlenosti gotovo se udvostručio, i u apsolutnom broju približio se brojci od 90 tisuća. Gubitak mladih ljudi poslodavci su nadoknadili zapošljavanjem ili zadržavanjem starijih, pa je danas u radnom odnosu oko 101 tisuća radnica i radnika starijih od 50 godina više nego što ih je bilo 2009. godine. Rođenih poslije 1969. godine, odnosno starijih od 50 godina, danas je u radnom odnosu oko 430 tisuća, a prije deset godina ih je bilo samo 327 tisuća. Osim u prerađivačkoj industriji i trgovini, starijih je puno u zdravstvu, socijalnoj skrbi, javnoj upravi te obrazovanju, piše Večernji list.

Tko što radi sada

Stanje na tržištu rada analizirali su i istraživači Teo Matković i Jelena Ostojić, koji su u radu “Tko što radi sada?” koristili podatke iz Ankete radne snage te su otkrili da je pad radne aktivnosti mlađih skupina izraženiji kod muškaraca nego kod žena. U apsolutnom broju zaposlenost žena vratila se na razine otprije deset godina te je danas zaposlen jednak broj žena kao i prije deset godina. Jedina dobna skupina gdje se bilježi rast radne aktivnosti muškaraca je od 60 do 64 godine.

Matković i Ostojić upozoravaju da je porast radne aktivnosti starijeg stanovništva u Hrvatskoj bio neznatan u usporedbi s EU. Krajem 2018. godine bilo je aktivno 58 od 100 Europljana u dobi od 55 do 64 godine (Njemačkoj 71) dok je u Hrvatskoj na sto osoba te dobi radno aktivno bilo njih 42-oje.

IZVOR: poslovni.hr