Početna Kaštela Kaštela su jedini grad u Hrvatskoj spreman na katastrofalne posljedice klimatskih promjena

Kaštela su jedini grad u Hrvatskoj spreman na katastrofalne posljedice klimatskih promjena

451
UDIO

Posljedice klimatskih promjena osjećaju se u svim dijelovima svijeta, a prema najnovijim znanstvenim izračunima mogu dovesti do katastrofalnih razmjera već do kraja ovog stoljeća.

Kako je navedeno u jednom izvješću Europske komisije, urbana područja, gdje danas živi 4 od 5 Europljana, izložena su toplinskim valovima, poplavama ili podizanju razine mora, ali često su slabo opremljena za prilagodbu klimatskim promjenama.

Grad Kaštela jedini je grad u Hrvatskoj za koji su stručnjaci izradili nacrt Plana upravljanja obalnim područjem i u tom dokumentu ponudili prijedloge smjernica i mjera za poboljšanje stanja, te primjere rješenja za jačanje otpornosti grada.

Izrada Plana upravljanja obalnim područjem Grada Kaštela je dio INTERREG-MED projekta CO-EVOLVE, zasnovana je na Protokolu o integriranom upravljanju obalnim područjem na Mediteranu, naručitelj je Javna ustanova RERA, a projektni zadatak povjeren je stručnom timu Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu.

Prodekanica tog fakulteta dr. sc. Martina Baučić, voditeljica je tima u kojem su svoj svoj stručni obol dali dr. sc. Jure Margeta, dr. sc. Katja Marasović, dr. sc. Ana Grgić i dr. sc. Hrvoje Bartulović, a timu su se priključili stručnjaci Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu dr. sc. Lidija Petrić i dr. sc. Ante Mandić, te dr. sc. Ivica Vilibić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu i mag. ing. biologije Zrinka Jakl iz Udruge “Sunce”.

Visoki potencijal

U izradu ovog plana uključena je i lokalna samouprava, privatni i javni sektor, udruge građana, razni dionici koji su pozvani odgovoriti na pitanja kako sačuvati obalna područja u korist sadašnjih i budućih generacija, te kako osigurati održivo korištenje prirodnih resursa, osobito u pogledu korištenja voda, ali i kako očuvati cjelovitosti obalnih ekosustava i krajolika, te kako spriječiti i smanjiti učinke prirodnih katastrofa, a posebno onih uzrokovanih klimatskim promjenama.

Kako nam kaže doc. Baučić, od listopada 2018. do svibnja ove godine održane su i četiri radionice. Prva je bila na temu klimatskih promjena i prirodnog okoliša, druga se bavila problemom plavljenja obale i mogućim mjerama zaštite s posebnim osvrtom na graditeljsku baštinu, treća perspektivom razvoja održivog turizma i četvrta prostornim planiranjem i razvojem Grada Kaštela.

Na tim radionicama detektirani su i glavni problemi. Visoki turistički potencijal grada u kojem je izostao planirani razvoj urbanih područja uzrokuje snažne pritiske na prirodne resurse i zone kulturne baštine u uskom obalnom području.

Nadalje, erozija obale predstavlja dodatni problem za naselja, naročito za sedam povijesnih kaštela i prometnicu/šetnicu na samoj obali, a koji su posljednjih godina izloženi plavljenju morem.

S neupitnim daljnjim podizanjem razine mora uzrokovanog klimatskim promjenama, obalno područje bit će izloženo prijetnjama kao što su gubitak vrijednih plaža, štete na obalnim objektima, prometnicima i šetnici, prodiranje slane vode u podzemne vode, gubitak specifičnih staništa i dr.

– U obalnom dijelu Grada Kaštela već sada plavljenju je izloženo 28 ha u zoni do 1 metar nadmorske visine, a budućim plavljenjima 35 ha u zoni od jednog do dva metra nadmorske visine – pojašnjava voditeljica stručnog tima.

Stručnjaci su ukazali i na probleme u prirodnom okolišu, kao što su onečišćenje zraka, vode, tla, visoka ranjivost od onečišćenja mora u zatvorenom zaljevu, degradacija staništa i krajobraza, ugrožavanje bioraznolikosti.

Kad se analiziralo stanje vodne infrastrukture, utvrđena je neravnomjerna potrošnja vode s vršnim opterećenjima ljeti, nekompletni i nedovršeni sustavi odvodnje, nerazvijenost sustava oborinskih voda, štete na obalnoj vodnoj infrastrukturi od plavljenja mora, a u području odlaganja otpada niska razina odvajanja, konstantni rast količina otpada, nepostojanje uređenog sustava gospodarenja otpadom.

Što se tiče kulturne baštine, analiza je pokazala da su najvrjedniji objekti ugroženi plavljenjem mora i oborinskim vodama. Najniže povijesne građevine su Kaštel Cippico (kota 35 cm n.m), Kaštilac Gomilica (60 cm n.m.), južni dio Kaštel Sućurca (60 cm n.m.), a ukupno 12 ha ili 30% površine zona povijesno-graditeljskih cjelina nalazi se na nadmorskoj visini do 1 m što znači da su već sad ugrožene.

Održivi razvoj

Više je problema i u prostornom razvoju, između ostalih, moguće buduće širenje građevinskog područja na padine Kozjaka može povećati priljev oborinskih voda u najvrjednije obalno područje.

Istovremeno, neutvrđena granica pomorskog dobra ograničava mogućnost upravljanja najužim obalnim područjem. U turizmu je izražena sezonalnost, kao i prevelika orijentacija na privatni smještaj koji ima 8409 postelja u odnosu na 112 u hostelima, 463 u hotelima, a urbana infrastruktura ne odgovara potrebama stanovnika i turista.

Grad Kaštela teži održivom razvoju, kvaliteti življenja stanovnika, društvenoj odgovornosti svih dionika, čuvanju prirodnog okoliša i kulturne baštine, te jačanju otpornosti na klimatske promjene, a u skladu s tim je i Strategija grada od 2016. do 2020. uz moto “Kaštela – grad sa sedam priča”.

Tako su se glavni ciljevi u izradi Obalnog plana odnosili na promociju održivog razvoja zasnovanog na turizmu s fokusom na mjerama zaštite morske obale, posebno Kaštela.

U jačanju otpornosti obala i infrastrukture na klimatske promjene, stručnjaci su preporučili cijeli niz klasičnih i novih zelenih rješenja.

Među njima su obalni zidovi s razbijačima valova kroz proširenje obale i zaštitom od zapljuskivanja prostora iza zida, te gradnja lukobrana. Rive povijesnih jezgri moguće je podignuti za 30 do 60 cm te izgraditi obalne zidove.

Kombinacija mjera uključuje i stvaranje novih plaža koje smanjuju utjecaj valova. S obzirom na to da je brzina klimatskih promjena neizvjesna, stručnjaci preporučuju postupnu primjenu mjera, a kako klimatske promjene postaju izvjesne.

U korištenju novih tehnologija i zelenih rješenja najnoviji pristup, kako nam kaže doc. Martina Baučić, jest stvaranje “grada-spužve”, čime se na razne načine pokušava povećati količina vode koju upija tlo u gradovima i oponašati prirodno kruženje vode. Grade se zeleni krovovi, zeleni nogostupi i parkirališta, vodopropusni zastori, kolnici, retencije…