Početna Hrvatska Mladi iz Hrvatske najduže ostaju kod svojih roditelja: Nemamo novca za dom...

Mladi iz Hrvatske najduže ostaju kod svojih roditelja: Nemamo novca za dom ili smo tako odgojeni

76
UDIO
Više od 30 godina imaju i Slovaci, Maltežani i Talijani dok se Šveđani osamostaljuju već s 18 i pol godina. Europski prosjek je 26

Mladih iz Hrvatske, najdulje u cijeloj Europi, žive s roditeljima. I dok će mnogi mladi u zemlji reći da su na to prisiljeni, sociolozi tvrde, tako smo i odgojeni. Naime, dok se sjever Europe nastoji što prije odvojiti od roditeljskog doma i osamostaliti, kod nas je uvriježeno mišljenje kako je takozvani mediteranski način života topliji i općenito zdraviji upravo zbog čvrstih obiteljskih spona.

Kad završi volontiranje za Špancirfest, 24-godišnja studentica Bela, iz Varaždina vratit će se u roditeljski dom, jer ondje i živi baš kao i 90 posto njenih vršnjakinja i čak 96 posto vršnjaka u Hrvatskoj.

U Europi, pak, tek 69 posto 24-godišnjaka živi u roditeljskom domu, no Bela kaže to je njen izbor!

– Meni je odlično živjeti s roditeljima, jer se jako dobro slažemo, i ne živim samo s njima već i s dedom i bakom, i sa ostatkom familije koji su u kući do nas – govori za RTL Danas varaždinska studentica.

Hrvati se u prosjeku odsele iz roditeljskog gnijezda tek s navršenom 31 godinom i osam mjeseci. Više od 30 godina imaju i Slovaci, Maltežani i Talijani dok se Šveđani osamostaljuju već s 18 i pol godina. Europski prosjek je 26.

Na problem kasnog osamostaljivanja Mreža mladih ukazuje godinama, navodeći  primjer iz susjedne Slovenije.

– Gdje postoje primjeri i stanova za mlade koji su jeftiniji i omogućavaju zapravo svim mladima do 30 godine života, da imaju nisku cijenu najma, dok ne uspostave taj standard da mogu svojim prihopdima si priuštiti nešto luksuzniji stan – kaže nam Nino Preložnjak, potpredsjednik Mreže mladih Hrvatske.

Sličnu stambenu politiku vode Austrija i Njemačka, ali i sjever Europe, gdje se ovako dug život s roditeljima smatra neprihvatljivim, jer sprečava razvoj individualizma. Ipak tzv. mediteranski način života – ima i svojih prednosti – puno manje mladih beskućnika.

– Daleko od toga da ih nema, ali ih ima u znatno manjioj mjeri nego u zemljama i kulturama gdje glsai pravilo, sad si odrastao, punoljetan, pa izvoli se snalazit kako te društvo u toj situaciji nagradi. ili kazni – govori sociolog Krešimir Krolo.

Poznavajući prilike u Hrvatskoj, Bela ne očekuje da će se osamostaliti prije hrvatskog prosjeka.

– Zato jer još nisam dovoljno financijski stabilna da bi si mogla priuštiti svoj stan, no nakon što završim faks za jedno godinu dana, budem isto vjerojatno u istoj situaciji,
tako da budem isto vjerokatno živjela s njima nakon što završim faks – dodaje Bela.

Dugi život s roditeljima, tvrde sociolozi kod nas će kraljevati dulje od gospodarskog oporavka, jer besplatan stan i hrana pružaju bezbrižnost koje se osobito na Mediteranu rijetko tko želi riješiti… nerijetko i uz rečenicu, “Ma ko to može platit”.