Početna Kaštela Ruski rulet u Sućurcu – Kaštelani: Izgradite treći trak i spasite...

Ruski rulet u Sućurcu – Kaštelani: Izgradite treći trak i spasite živote; Vještak: Raskrižje nije smjelo ni dobiti dozvolu!

1445
UDIO

Nesreća koja se prije dva tjedna dogodila na Jadranskoj magistrali u Kaštel Sućurcu, na križanju kod nogometnog igrališta “Jadrana” u smjeru Trogira, potaknula je stanovnike tog dijela Sućurca da upozore na apsurdnu prometnu situaciju na tom raskrižju.

Tada se, naime, vozač BMW-a, s 2,4 promila alkohola u krvi, velikom brzinom zabio u automobile koji su usporili na semaforu zbog skretanja udesno prema dijelu mjesta iznad Magistrale. Problem je što na tom dijelu prometnice nema zasebnog traka za skretanje udesno prema Putu Dragočeva i Putu Strinje, pa se vrlo često događaju sudari.

– Te večeri suprug je vozio auto, a ja sam bila suvozačica, bili smo vezani, jer da nismo, mislim da nas ne bi bilo. Nesreća se dogodila na semaforu točno prije skretanja udesno, jer je u blizini naša kuća. Mi smo bili prvi u koje se zaletio taj automobil. Polako smo vozili i odjednom sam osjetila silan udarac odstraga, poskočila sam na sjedalu i udarila glavom u krov vozila, staklo je počelo frcati, a zatim sam osjetila udarac s prednje strane jer smo udarili vozila ispred nas. Doživjela sam strašan šok i pitala sam supruga “Ivice, šta je bilo?” Okrenula sam se prema njemu, sjedišta su nam bila polegnuta od udara, i vidjela ga kako leži i žmiri, mislila sam da je mrtav – kroz suze nam prepričava 51-godišnja Jasna Blažeković s Puta Dragočeva.

Već danima leži u krevetu sa šancovim ovratnikom zbog ozljede vratne kralježnice i puna modrica.

– Ta je prometnica napravljena nepropisno i nezakonito. Nije mi jasno zašto nema zaustavnog traka za skretanje udesno i pitam se kako se uopće mogla dobiti uporabna dozvola. Niti kad se uključujemo na brzu cestu nemamo trak za ubrzavanje, a ne smijemo ići izravno ulijevo prema Splitu nego najprije udesno nekoliko stotina metara do podvožnjaka koji je također problematičan. Ma, da je bio trak za desno skretanje, mi bismo se isključili, a ovaj vozač bi projurio i očito nikome ništa ne bi bilo.

Tko god da je nadležan, taj treba nešto učiniti ako ne želi da ljudi ginu, da se ovoliko ljudi upropaštava… to je prestrašno… – govori Jasna, a njezin suprug Ivica dodaje da je na tom mjestu doživio već dvije nesreće.

Njihova kći dobacuje da je i ona tu imala nesreću prije koju godinu kada se uključivala na Magistralu.

– Pokupio me “Konzumov” kamion, prošao je kroz crveno, jer je vozilo u desnoj traci usporavalo da skrene, a on se prestrojio u lijevu i nije valjda vidio da mu je crveno na semaforu. Ja sam vozilom dolazila sa sporedne ceste, meni je bilo zeleno, pogodio me da sam se autom odbila na korniž, ali srećom nisam bila ozlijeđena – ističe Jasnina i Ivičina kći.

Da je stanje alarmantno naglašava i Ante Giljan koji smatra da je ovo raskrižje problematično od same izgradnje i da to što je napravljeno graniči s ludilom.

– To križanje nije napravljeno po standardima ni brzih ni “običnih” cesta, nema treći trak za odvajanje. Na cesti postoji horizontalna signalizacija za skretanje udesno, ali mnogi to ne vide, zanesu se u vožnji, daju gas, ne vide ispred sebe auto sa žmigavcem i što se dogodi – zabiju se u onog ispred sebe i eto nesreće. Bilo je tu i mrtvih, prije tri godine su poginuli Slovenci, koliko se sjećam, a bilo je dosta nesreća s teškim ozljedama. I moja je kći tu imala tešku prometnu nesreću. Ne znam jesu li gradski oci poduzimali što u vezi s ovim, ali bojim se, ako se ovo nastavi ovako, da ćemo mi građani biti primorani blokirati tu cestu da sačuvamo naše i živote naše djece.

Taj se semafor mora ili zatvoriti ili se mora napraviti trak za skretanje udesno, kao i ulijevo, kad se priključuje na brzu cestu. Ima prostora da se taj trak napravi, no ne znam jesu li “Hrvatske ceste” otkupile taj dio zemljišta. Mogli su produžiti treći trak i od ugibališta koje postoji 50-ak metara istočnije i ne bi se ništa dogodilo osim što bi potrošili par tisuća eura. Ne znam što se treba dogoditi, treba li poginuti još pet ljudi i skršiti se još pedeset auta da netko shvati da je ovo opasno. Pa, kad se uključujemo na brzu cestu, semafor nam traje 12 sekundi, a žuto traje jednu sekundu. Ne smijemo ni skrenuti ulijevo prema Splitu iako nema nikakvih sigurnosnih zapreka za to, nego moramo voziti prema Trogiru do podvožnjaka. A ako neko i skrene, bude policijska “sačekuša” pa nas kažnjavaju. Lako je još nama domaćima pa znamo situaciju, ali sve je više tu kuća koje se iznajmljuju turistima, pa sad zamislite kako je gostima koji nemaju pojma o situaciji i koji riskiraju živote – veli Giljan.

Razgovarali smo i s još jednim mladićem ozlijeđenim u posljednjem sudaru, 23-godišnjim Marinom Živaljićem, koji je bio suvozač.

– Bili su drugi u koloni i taj je auto naletio na nas, čuo sam samo bum. Nisam se ni sjećao da je auto bilo ispred nas, tek sam poslije to vidio na slikama. Nakon udarca počelo me gušiti, bio sam zavezan, počeo je neki dim ići iz auta. Nisam mogao ni zamisliti da će me netko u autu udariti praktično ispred kuće, ispada da je ovo ruski rulet čim sjedneš u auto i da je tih 500, 600 metara koliko imam od križanja do kuće čisto kockanje… Ovaj put sam ja ispao žrtva i dobro sam prošao, a moglo je to završiti i puno puno teže. Nebitno ni tko je kriv, ovo je kap koja je prelila čašu – poručuje Živaljić.

Kontaktirali smo i Stanka Smodlaku, sudskog vještaka za promet koji nam je kazao da je bilo dosta nesreća upravo na toj dionici Jadranske magistrale kod “Jadranova” igrališta.

– Ovakav tip raskrižja na brzoj cesti je vrlo loše projektiran i izveden. Brzina vožnje ograničena je na 80 kilometara na sat, pa su stoga vozila koja usporavaju radi skretanja udesno vrlo često izložena opasnosti od nalijetanja vozila koja se kreću iza njih. Ne čudi što je ovo raskrižje vrlo loše izvedeno kada na području Kaštela imamo spajanje na brzu cestu svakih 30-40 metara i to doslovno iz svakog vrta, najčešće pod kutem od 90 stupnjeva.

Trebalo je izgraditi treći prometni trak, koji bi bio u funkciji usporavanje vožnje u dužini od najmanje 50-60 metara kako bi se vozila koja skreću udesno sigurno isključila iz prometnog toka. Naravno, trebalo je izgraditi prometni trak za ubrzanje sa zapadne strane raskrižja koji bi bio nešto kraći – pojašnjava Smodlaka.

Naš sugovornik tvrdi i da vozači prilikom skretanja udesno nailaze na uzbrdicu od najmanje 12 posto, što je trebalo ublažiti, te da “u prometno-tehničkom smislu, a prije svega u sigurnosnom, ovo raskrižje nije nikada trebalo dobiti uporabnu dozvolu”.

– Sa sjeverne strane ceste izgrađeno je nekoliko stotina kuća s nizom objekata za turističke svrhe, pa se postavlja pitanje kakvu to poruku šaljemo u svijet. Udruga prometnih inženjera iz Splita je bezbroj puta upozoravala nadležne u “Hrvatskim cestama” na loše izvedeno stanje brze prometnice kroz Kaštela, pa i ovog raskrižja. Izgradnja sabirnih cesta izvan Magistrale, kao i izgradnja traka za usporavanje i ubrzanje je zakonska obveza i u projektiranju i u izgradnji prometnica ovakvog tipa. Činjenica da je oko kilometar zapadno izgrađeno raskrižje na dvije razine nije opravdanje za ovakvu izvedbu prilaza Putu Dragočeva i Putu Strinje. I sada se može po hitnom postupku izgraditi treći trak za usporavanje i ubrzanja, uz dopunu projekta, dok se ne dogode prometne nesreće s nesagledivim posljedicama. Ušteda u projektiranju i izvođenju nije opravdanje, pa se kod projektiranja trebao uključiti i Grad Kaštela koji se mora brinuti o sudionicima u prometu – zaključuje vještak.