Početna Kaštela Tko je bio hrvatski primas, ključan za osnutak Kaštel Sućurca, ali i...

Tko je bio hrvatski primas, ključan za osnutak Kaštel Sućurca, ali i jednog švicarskog kantona?

940
UDIO

Kaštelansko polje, nekada dio Primorske županije, bilo je tijekom ranog Srednjeg vijeka u posjedu Trpimirovića. Međutim, nakon izumrća te dinastije dva susjedna grada, Split i Trogir, nastojala su što više proširiti svoja vlastita komunalna područja prema istoku, odnosno zapadu. Tako je teritorijalnim širenjem tih komuna uspostavljena granica između splitskog (Dilat) i trogirskog posjeda (Podmorje) Kaštelanskog polja, koja se nekada nalazila u istočnom dijelu današnjeg Kaštel Lukšića.

 

Najstariji primjeri grbova crkvene heraldike iz Hrvatske zabilježeni u europskim grbovnicima odnose se na prelate, sudionike crkvenog sabora u Konstanci (1414.-1418.): (k)ninski biskup Teobald, splitski nadbiskup Petar Dišković, trogirski biskup Ivan (tj. Šimun) Dominis, stonski biskup Juraj i dubrovački nadbiskup Antun

 

Poznato je kako je u Dilatu (oko crkve Sv. Jurja na Putalju) svoje posjede još od vremena kneza Trpimira imao splitski nadbiskup, koji je od XIII. stoljeća nosio i titulu primasa (crkvenog poglavara) Hrvatske i Dalmacije. Tako su tamošnji seljaci bili svedeni na kmetski status, a 1392. nadbiskup i primas Andrija Benzi u svrhu njihove zaštite te kao svoje utvrđeno boravište, uz obalu na predjelu Lučac, počinje graditi obrambenu kulu kao jezgru budućeg Kaštel Sućurca.

Grb Andrije Benzija (kao kaločkog nadbiskupa) zabilježen u „Kronici Sabora u Konstanci“; grb sionskog biskupa Hildebranda Riedmattena, prema kojem je osmišljen i municipalni grb Siona, odnosno švicarskog kantona Valais

 

Međutim, poduzetni primas nije dugo uživao u svom novom posjedu jer je 1402. bio protjeran iz Splita da bi utočište pronašao na dvoru kralja Žigmunda. Nakon sudjelovanja na saboru u Konstanci postao je administrator te nadbiskup grada Siona u Švicarskoj. Za vrijeme svoje crkvene uprave nad tim gradom (1418.-1437.) Andrija je uspješno posredovao između pobunjenih građana i svoga prethodnika te je također odobrio stroga pravila stjecanja prava građanstva. Tako je, zahvaljujući diplomatskom umijeću, stekao i važno mjesto u povijesti Siona – sjedišta kantona Valais.

Mate Božić

 

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. Članke historiografske odnosno heraldičke tematike objavljuje u časopisima „Pleter“, „Gordogan“, „Grb i zastava“ te web portalima.