Početna Kaštela Koja je buna jednog od osnivača Kambelovca „koštala“ mletačkog zatvora?

Koja je buna jednog od osnivača Kambelovca „koštala“ mletačkog zatvora?

291
UDIO

Jadransko more je kroz prošlost bilo medij kulturnih, društvenih i političkih međutjecaja Apeninskog poluotoka i istočnog Jadrana. Tako su iz današnje Italije u hrvatske krajeve stizali ne samo crkveni prelati (kao Rajnerije i Andrija Benzi), nego i istaknute obitelji. Neke od njih su na istočnojadranskom području ostavile dublji trag, poput obitelji  Cambi, po kojoj je Kaštel Kambelovac i dobio svoje ime.

 

Grb obitelji Cambi kojeg donosi F. H. von Rosenfeld u grbovniku „Der Adel des Königreichs Dalmatien“ iz 1873. i suvremena kolorirana rekonstrukcija grbovnog štita. Okrunjeni dvoglavi orao u crvenom polju predstavlja bizantskog carskog orla budući je car Ivan VIII. Paleolog 1439. Cambijima podijelio naslov palatinskog grofa. Splitsko plemstvo je dodijeljeno 1671., a austrijska potvrda tog statusa dana 1822. godine.

Cambiji su podrijetlom iz okolice Siene, a do Splita su došli preko Firenze, kada je trgovac Franjo u prvoj polovici XV. st. stekao splitsko građanstvo. Tada je kupio i zemlje na području današnjeg Kaštel Kambelovca, gdje su njegovi sinovi posjedovali dvije kule. Zanimljivo je kako su Cambiji izvorno bili pučani, da bi splitsko plemstvo stekli tek u XVII. st. Tako je prvi splitski pučki prokurator iz te obitelji bio Franjin unuk Petar, koji je 1517. dobio dozvolu za gradnju kompleksa utvrđenih zgrada i mosta na kaštelanskim posjedima obitelji – kao jednu od jezgri današnjeg Kaštel Kambelovca.

 

Mletački providur osudio je 69 pučkih prvaka na vješanje i sakaćenje, što je rasplamsalo pobunu Hvarana. Kada je buna ugušena povješano je 20 ustanika, ali ne i vođa Matija Ivanić koji se uspio spasiti bijegom do ušća Neretve, a potom u Italiju…

U to vrijeme na otoku Hvaru rasplamsala se buna pučana i seljaka, a 1514. osvojen je i sam grad Hvar te su mnogi plemići bili ubijeni. Mlečani su zatim poslali flotu koja je porazila ustanike na moru, a nakon pomorske blokade otoka i iskrcavanja trupa buna je bila okrutno ugušena. Međutim, iako su u slamanju ustanka sudjelovali drugi mletački podanici, to su odbili splitski pučani na čelu s prokuratorom Petrom, zbog čega su tog istaknutog Cambija i branitelja interesa puka Mlečani odveli u zatočeništvo u Veneciju.

Mate Božić

 

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. Članke historiografske odnosno heraldičke tematike objavljuje u časopisima „Pleter“, „Gordogan“, „Grb i zastava“ te web portalima.