Početna Dalmacija Odakle u grbu Dalmacije “leopardove” glave?

Odakle u grbu Dalmacije “leopardove” glave?

1807
UDIO

Samostan Sv. Petra od Klobučca, sjedište kralja Bela IV. sredinom 13. st. kada je boravio na području Kaštela, bio je na dohvatu neprestanih borbi Splićana i Trogirana za posjed Kaštelanskog polja, pa je s vremenom napušten i naposljetku porušen 1420. Iako toj opatiji već odavno nema nikakvog traga, kao ni izumrlim Arpadovićima, zanimljivo je kako elemente njihovih heraldičkih znamenja danas nalazimo u državnim grbovima čak tri europske zemlje: Hrvatske, Madžarske i Slovačke.

Prikaz kralja Bele IV. na prijestolju u Kronici Ivana Thuróczyja iz 15. st. Desno od kraljeva lika je raščetvoreni grb s tradicionalnim znamenjima Ugarske: srebrno-crvenim gredama i patrijarhalnim (dvostrukim) križem. Na aktualnim državnim grbovima Madžarske i Slovačke prisutna je ista simbolika.

Naime, još od kraja 12. stoljeća ta panonska dinastija koristila je kao svoje osobite simbole znak lava, kao i patrijarhalni (dvostruki) križ. Oba su znaka preuzeta iz Bizanta, a označavala su vladarsku svjetovnu i duhovnu vlast. Treći simbol Arpadovića – crveno-srebrne grede, preuzet je iz znamenja vladara Katalonije, a vidljiv je na grbu Madžarske jednako kao i Hrvatske: riječ je o modificiranom grbu Dubrovnika. Dvostruki križ je uz grb Madžarske i na grbu Slovačke još od 20-ih godina prošloga stoljeća.

U stiliziranoj kruni aktualnog grba Republike Hrvatske znamenje Dalmacije je u središtu, dok je lijevo grb Dubrovnika s plavo-crvenim gredama. Izvorno je taj grb imao crvene i bijele (heraldički „srebrne“) grede, a preuzet je kao kraljevsko znamenje Ludovika I., čiju su vlast Dubrovčani priznavali od sredine 14. st.

Prvi hrvatsko-dalmatinski hercezi bili su također Arpadovići, pa su svoje dinastičko znamenje s tri lavlje, dakle heraldički „leopardove“ glave na plavom polju koristili kao herceški grb od sredine 13. st., točnije od perioda vladavine Bele IV. Nakon ukidanja dužnosti hercega, to je znamenje početkom XV. st. postalo službeni zemaljski grb Hrvatske i Dalmacije. Nastankom šahiranog grba Hrvatske 1490-ih stari zemaljski grb počeo se odnositi isključivo na Dalmaciju, da bi kao takav 1990. postao sastavni dio znamenja Republike Hrvatske.

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. Članke historiografske odnosno heraldičke tematike objavljuje u časopisima „Pleter“, „Gordogan“, „Grb i zastava“ te web portalima.