Početna Kaštela Tko je nakon kliškog poraza spas našao u Kaštelima?

Tko je nakon kliškog poraza spas našao u Kaštelima?

1190
UDIO

Kaštelanski kraj je gotovo dva stoljeća bio na samoj granici s Osmanlijama. Već od pada Bosanskog Kraljevstva 1463. Turci redovito prodiru do kliške tvrđave da bi početkom 16. st. konačno doprli do mora između Splita i Trogira. Tako su 1509. provalili i do Kaštel Sućurca te opljačkali čak 3 000 glava stoke. Bespoštedno ratovanje s Osmanlijama stvorilo je nepomirljivu skupinu ratnika-prebjega s turskog područja, poznatijih kao uskoci, koji su uporište imali prvo u Klisu, zatim Senju i naposljetku Žumberku.

Prikaz uskočkog vojvode na crtežu iz 16. st.; nadgrobna ploča Ivana Lenkovića – vrhovnog kapetana Hrvatske i Slavonske krajine. Najkasnije 1539. postao je senjskim kapetanom i zapovjednikom uskoka od Senja do Save. Obnovio je senjsku utvrdu, a radi njegove bolje zaštite podignuo je i tvrđavu Nehaj grad

Najpoznatiji uskoci bili su opjevani u narodnim pjesmama (kao Ivo Senjanin i Juriša Hajduk), a među njihovim zapovjednicima se ističu kapetani i generali Lenkovići: Ivan i Juraj. Tako je Ivan u blizini Senja izgradio tvrđavu Nehaj grad, a uskočkog (senjskog) podrijetla je i dio stanovnika Nehaja u Kaštelima, koji su mu možda i dali ime. Poznato je kako su se Ivanovom sinu Jurju, kada se 1596. s tisuću vojnika i svojim uskocima, krenuvši iz Senja iskrcao kraj Trogira te kopnom krenuo u pomoć opsjednutom Klisu, pridružili i brojni Kaštelani.

Lik zmaja je čest heraldički motiv koji se nalazi npr. na grbu uskočkih zapovjednika Lenkovića, ali i trogirske obitelji Dragazzo/Dragač. Matija Dragač je zapadno od kaštelanskog Nehaja 1543. počeo graditi vlastiti kaštel, oko kojeg nikada nije formirano naselje. Rod Dragazzo (tal. drago = zmaj) potječe od trogirskog mesara Dragača iz 15. st.; 1773. obitelj je ušla u trogirsko plemićko vijeće, a 1823. stečena je i austrijska potvrda istog statusa.

Međutim, taj je pothvat oslobađanja Klisa, predvođen splitskim plemićima, doživio neuspjeh, jer su Turci uz pomoć Mlečana Lenkovićevu vojsku porazili kod Omiša, a uskočki kapetan se jedva uspio ranjen povući do utvrde u Sućurcu, gdje je i prenoćio. Kad su se branitelji Klisa zatim predali, mletačke vlasti su poduzele kažnjenički pohod na Sućurac zbog sudjelovanja u ovoj protuturskoj akciji, a pritom je došlo i do pljačke, protjerivanja i ubijanja seljana.

Mate Božić

 

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. Članke historiografske odnosno heraldičke tematike objavljuje u časopisima „Pleter“, „Gordogan“, „Grb i zastava“ te web portalima.