Početna Kaštela 3000 vojnika u napadu na Ostrog!

3000 vojnika u napadu na Ostrog!

1173
UDIO

U istočnom dijelu Kaštel Lukšića je lokalitet zvan „Stup pod Ostrogom“ – nekadašnja granica između splitskog i trogirskog dijela Kaštelanskog polja, dok se u zaleđu nekada nalazio srednjovjekovni Ostrog – poznat kao naselje didića. Didići su bili lokalni slobodni baštinici zemlje, koji su ponegdje povlašteni položaj očuvali sve do 19. st. (npr. u Poljicima). Ipak, najveći je dio svoj status izgubio pri širenju dalmatinskih gradskih komuna, a takva je bila i sudbina kaštelanskih didića.

Prikaz zapadnog dijela Kaštela lijevo od Trogira (TRAU) na karti mletačkog kartografa (Giovanni Francesco Camocio) iz druge polovice 16. st.: u gornjem lijevom kutu prikaz nekadašnjeg Ostroga ili Ostrožina (OSTROSINE), a desno Radošića (CAMPO DE RADOSICH) u zaleđu Kozjaka

Upravo zbog navedene splitsko-trogirske granice tijekom XIII. st. vođeno je i nekoliko ratova. Tako je nadbiskup Guncel 1226. područje Ostroga proglasio posjedom Splitske nadbiskupije, na što su tamošnji didići utvrdili mjesto zidinama. Kako bi ostvario svoje „pravo“ Guncel je pozvao u pomoć splitsku komunu te humskog kneza Petra okupivši čak 3 000 vojnika. Zabilježeno je da su se didići predali nadmoćnoj koaliciji tek kada su napadači pod zidinama Ostroga zapalili drvenu građu. Tada je razorena i crkva Sv. Lovre, prekopano groblje te razbacane kosti plemenitih starosjeditelja.

Grb obitelji Rušinić (ROSANI) iz 1873. koju donosi F. H. von Rosenfeld i suvremena kolorirana rekonstrukcija grbovnog štita. Trogirskom plemiću Mihovilu Rosaniju mletačke vlasti su 1482. dozvolile gradnju kaštela istočno od kaštela Koriolana Cipika. Oko njega je potom nastalo malo naselje izbjeglica pred Turcima iz Kaštelanskog polja. Tijekom 17. stoljeća naselje i sam kaštel su bili napušteni.

Splitsko-trogirske borbe za Kaštela konačno su završene 1420. Naime, tada su oba grada potpala pod vlast Mlečana, koji su povukli granicu od Stupa pod Ostrogom prema Kozjaku istočnije od Ostroga. Potomci ostroških didića povukli su se sa svojih baština tek kada su Osmanlije zaprijetile potkozjačkim naseljima i to sve do utvrde na morskim hridima koju je 1482. izgradio trogirski plemić Mihovil Rosani, danas poznate kao kaštel Rušinac.

Mate Božić

 

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. Članke historiografske odnosno heraldičke tematike objavljuje u časopisima „Pleter“, „Gordogan“, „Grb i zastava“ te web portalima.