Tijekom razdoblja križarskih ratova nastali su i viteški redovi, isprva kao specifične religiozno-viteške zajednice poput ivanovaca i templara. Od 14. st. i pojedini vladari osnivali su svjetovno-crkvene viteške redove, često radi borbe protiv Osmanlija i heretika. Tako je i na području srednjovjekovne Ugarske te Hrvatske i Dalmacije djelovao Zmajev red („Societas draconis“), kojeg je 1409. osnovao kralj Sigismund Luksemburški s najvažnijim ciljem zaštite kršćanske vjere od sve veće turske prijetnje.
Kao član tog reda najveću popularnost stekao je „Drakula“, tj. rumunjski velikaš Vlad Tepeš, osobito zahvaljujući istoimenom romanu B. Stokera te nizu filmskih ekranizacija. Vladov nadimak „Drakula“ izveden je iz rumunjskog „drac“/„dracul“ (vrag), što može značiti i „zmaj“, a upravo su pripadnici Zmajeva reda kao simbol koristili znak zelenog zmaja sa crvenim križem na leđima koji tvori kružnicu. Taj su znak unosili i u svoje grbove, kako je u hrvatskoj heraldici vidljivo na znamenjima Morovića i Gorjanskih te Statilića iz Trogira.
Takav grb, na kojem znamen Zmajeva reda obgrljuje grb Statilića, nalazi se na kuli te obitelji koja je 1516. izgrađena u Segetu Donjem. Također, kaštel Statilića, kao jedno od zapadnijih kaštelanskih naselja, 1588. godine brojio je samo 10 stanovnika. Uz zmajsku heraldičku poveznicu, Statiliće s Drakulom veže i slično podrijetlo. Naime, prema starijim zapisima spomenuti je rod u Trogir doselio upravo s područja srednjovjekovne Transilvanije, tj. današnje Rumunjske.
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. Članke historiografske odnosno heraldičke tematike objavljuje u časopisima „Pleter“, „Gordogan“, „Grb i zastava“ te web portalima.
