Početna Hrvatska Tko su najveći proračunski gubitnici dosad? Drugi val rezova ide već za...

Tko su najveći proračunski gubitnici dosad? Drugi val rezova ide već za dva tjedna

1226
UDIO

ZAGREB – U prvom krugu prilagodbe ovogodišnjeg proračuna krizi koju je izazvala epidemija koronavirusa, ministri su po svojim resorima uspjeli smanjiti troškove za oko 1,75 milijardi kuna, te su preraspodijelili nešto više od 300 milijuna kuna i tako su zasad »skupili« oko 2,1 milijardu kuna za provođenje Vladinih gospodarskih mjera. Najveći dio, čak 90 posto ušteđenog i preraspodijeljenog novca odlazi na financiranje mjere očuvanja radnih mjesta, za koju je tako u prvom krugu osigurano 1,87 milijardi kuna. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić na sjednici Vlade na kojoj su usvojene proračunske izmjene kazao je da je ovo tek prvi korak preraspodjele i smanjenja troškova u državnoj blagajni te da se za dva ili tri tjedna može očekivati novi.

U prvom valu najveće su uštede pronađene u Ministarstvu obrane ukupno čak 364,4 milijuna kuna, što je i očekivano s obzirom na to da je već ranije najavljeno da Vlada obustavlja kupnju vojnih zrakoplova. Proračun tog ministarstva već je sada srezan za gotovo sedam posto i pao je ispod pet milijardi kuna. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture zasad je srezalo troškove za 305 milijuna kuna, ali to za njih predstavlja smanjenje proračuna od oko 3,5 posto.

Medicinska oprema

Ministarstvo znanosti i obrazovanja ostaje bez 294,8 milijuna kuna, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije »gubi« 152,9 milijuna kuna, Ministarstvo unutarnjih poslova 129,5 milijuna kuna, Ministarstvo hrvatskih branitelja 77,2 milijuna kuna, a Ministarstvo zaštite okoliša i energetike 75,9 milijuna kuna. Na stavkama gotovo svih ministarstva rezani su i troškovi hrvatskog predsjedanja Europskom unijom i tako se prikupilo gotovo 140 milijuna kuna.

Vlada je objavila da će se ta mjera odnositi i na pravne osobe u sportu, te očekuje da će potporu koristiti oko tri tisuće zaposlenih u sportu, što će državu koštati oko 40 milijuna kuna. Odlučila se Vlada i na potporu samostalnim umjetnicima, samozaposlenim fizičkim i pravnim osobama u kulturnim i kreativnim industrijama, pa će i na to otići 34 milijuna kuna. Za financiranje obrtnih sredstava i poboljšanje likvidnosti gospodarstvenika u turizmu osigurano je 20 milijuna kuna, a za mjere pomoći u poljoprivredi 20 milijuna kuna. Po zahtjevu Nacionalnog stožera Civilne zaštite odobreno je 16,2 milijuna kuna za nabavu zaštitne opreme, najam viličara i eko WC-a te deratizaciju, a za nabavu opreme za mikrobiološku dijagnostiku novog koronavirusa, zaštitne opreme i dezinficijensa te za dežurstvo na telefonskim linijama u sklopu Službe za zaraznu epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 53,2 milijuna kuna. Kako bi se HBOR mogao odobravati nove kredite za likvidnost i toj banci odobreno je 80 milijuna kuna.

Nužno zaduživanje

Uštede i preraspodjele novca u proračunu tek su mali dio iznos koji Vlada mora u sljedećim mjesecima naći i za funkcioniranje države i za financiranje gospodarskih mjera, pa je tako i ministar Marić kazao da će zbog niskog proračunskog priljeva u idućim mjesecima nužno biti i zaduživanje, što će utjecati i na rast javnog duga, ali uvjeren je da se kad su u pitanju javne financije Hrvatska brzo može vratiti na staru putanju.

Komentirajući procjenu Svjetske banke da će pad BDP-a u Hrvatskoj u ovoj godini biti 6,2 posto, deficit osam posto BDP-a, što bi bilo oko 30 milijardi kuna, a javni dug 84 posto, Marić je kazao da ga ta procjena ne iznenađuje, ali da ni Svjetska banka, ni rejting agencije, kao ni Vlada u ovom trenutku ne raspolažu s ukupnim pretpostavkama te tvrdi da Hrvatska ima manevarski prostor.

– Određenih refleksija će biti, ali smatram da ako pokažemo dovoljno zrelosti i pameti, nekakav dugoročniji efekt ne bi trebao biti i da se vrlo brzo možemo vratiti na staru putanju, u smislu uravnoteženosti javnih financija, silazne putanje javnog duga, kao i prelijevanju viška prihoda prije svega u smanjivanje poreza, kazao je Marić.

Na iste procjene Svjetske banke ministar zašite okoliša i energetike Tomislav Ćorić je kazao da se ove godine ne može očekivati gospodarski rast niti u jednoj ekonomiji svijeta, pa tako ni u Hrvatskoj. Na pitanje koliko dugo Hrvatska može u ovim uvjetima koliko toliko normalno funkcionirati odgovorio je – koliko to bude potrebno.

izvor: novilist.hr