Početna Svijet ‘Ovo je impresivno‘: Čini se da imunitet na koronu ima puno više...

‘Ovo je impresivno‘: Čini se da imunitet na koronu ima puno više ljudi nego što se mislilo

337
UDIO

Ljudi koji su na testu na antitijela za koronavirus bili negativni, možda i dalje imaju određeni imunitet, sugerira najnovija studija, piše BBC.

Na svaku osobu pozitivnu na antitijela, dolaze dvije kod kojih su pronađene posebne T-stanice koje identificiraju i uništavaju zaražene stanice. To je primijećeno čak i kod ljudi koji su imali vrlo blage simptome bolesti ili simptoma uopće nisu imali.

No zasad nije jasno da li to samo štiti inficiranu osobu ili sprečava širenje zaraze na druge.

Znanstvenici na Institutu Karolinska u Švedskoj testirali su 200 ljudi na antitijela i T-stanice.

Neki od njih bili su darivatelji krvi, dok su drugi izuzeti iz grupe prvozaraženih u Švedskoj i uglavnom se radi o osobama koje su se vratile iz ranije pogođenih područja poput sjeverne Italije.

To bi značilo da neku razinu imuniteta na Covid-19 ima veća grupa ljudi nego to pokazuju testovi na antitijela, poput onih objavljenih u sklopu britanskog nacionalnog ispitivanja infekcije.

Vjerojatno se radi o tome da su ti ljudi imali odgovor na infekciju u obliku antitijela, no ta su antitijela ili iščezla ili ih se ne može detektirati pomoću trenutnih testova.

Svi ti ljudi trebali bi biti zaštićeni u slučaju da po drugi put dođu u kontakt s virusom.

Profesor Danny Altman s Imperial Collegea u Londonu opisao je studiju kao ‘robusnu, impresivnu i temeljitu’ te kazao da ona pridonosi sve većem broju dokaza ta ‘samo testiranje na antitijela podcjenjuje imunitet’.

Imunitet krda

No to nas ne vodi nužno bliže imunitetu krda, kazao je profesor Marcus Buggert, jedan od autora studije.

Da bi se do kraja razumjelo pružaju li T-stanice ‘sterilizirajući imunitet’, što znači da potpuno blokiraju viruse, ili štite pojedinca, ali ga ne sprečavaju da bude nositelj virusa i širi ih dalje.

Mnoge rasprave o imunitetu na Covid-19 usredotočene su na antitijela – proteine u obliku slova Y koje djeluju poput ‘projektila koji gađaju metu’, opisao je profesor Buggert. Ona se vežu na virus prije nego virus uđe u naše stanice i neutralizira ga.

Ako antitijela ne uspiju neutralizirati virus, on može ući u naše stanice i pretvoriti ih u tvornice novih virusa.

S druge strane, T-stanice gađaju one stanice koje su već inficirane i potpuno ih uništavaju te sprečavaju širenje virusa na druge, zdrave stanice.

Baš kao i antitijela, i T-stanice su dio imunološkog sistema koji ima pamćenje. Jednom kad prepozna neki određeni virus, može brzo naciljati inficirane stanice i ubiti ih.

Lijek interleukin 7 koji potiče proizvodnju T-stanica, sada je u fazi testiranja u Velikoj Britaniji kako bi se doznalo može li pomoći u oporavku pacijenata.

Smanjenje broja T-stanica

Znanstvenici s Instituta Francis Crick, King’s Collegea u Londonu i iz bolnice St.Thomas, primijetili su kod grupe od šezdesetak ozbiljno bolesnih pacijenata iznenadno smanjenje broja T-stanica.

Isto nije zamijećeno u studiji Karolinska Instituta koja je pokazala da što je pacijent bolesniji, to su razine antitijela i T-stanica više.

Zbog toga su znanstveni timovi rekli da je potrebno dodatno istraživanje.

Iako je ovo najveća do sada studija o T-stanicama, uključivala je tek manju grupu pacijenata.

T-stanice su vrlo kompleksne i teže ih je identificirati nego antitijela za što su potrebni posebni laboratoriji i mali uzorci koji se testiraju kroz više dana.To znači da masovno testiranje na T-stanice neće još tako skoro početi.