Početna Kaštela Bitka u kojoj su Kaštelani i Splićani zapečatili „Oluju“!

Bitka u kojoj su Kaštelani i Splićani zapečatili „Oluju“!

195
UDIO

Vojno-redarstvena operacija „Oluja“ (kodni naziv – „Kozjak 95“) je u okviru 84 sata osigurala mir Hrvatskoj, povrat gotovo petine državnog teritorija, spas bihaćke enklave od tragične sudbine Srebrenice i početak kraja velikosrpske agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Time je okončan rat koji je u Hrvatskoj bjesnio od 1991. Barem se tako činilo početkom kolovoza 1995. godine…

Crta razdvajanja HV-a i vojske tzv. Republike Srpske Krajine uoči početka „Oluje“ – tijek operacije; hrvatski vojnici na ulicama tek oslobođenog Knina 5. kolovoza 1995.

Naime, sredinom istog mjeseca započela je protuakcija sada ujedinjenih vojski Republike Srpske i Republike Srpske Krajine nazvana „Vaganj 95“. Iako je ova operacija bila predviđena za 5. kolovoza, „Oluja“ ju je preduhitrila za samo 24 sata i tako definitivno preokrenula tijek rata. Da su ciljevi operacije „Vaganj 95“ bili ostvareni Kupres i Livno bi se našli u rukama Ratka Mladića, kao i dolina Neretve s Metkovićem.

Ciljevi planirane operacije Ratka Mladića kodnog naziva „Vaganj 95“ u kojoj je trebalo sudjelovati čak 80 000 neprijateljskih vojnika; direktiva br. 8. Glavnog štaba Vojske Republike Srpske s naredbom za napad 5. kolovoza

Gotovo je nepoznato kako su početnu težinu udara operacije „Vaganj“ primile postrojbe 141. brigade HV-a, sastavljene od Kaštelana i Splićana. Žestoki i neočekivani neprijateljski napad zbio se u pozadini tek oslobođenog Knina – na području Grahova, a u njemu su sudjelovale postrojbe iz Podrinja: Druga drinska pješačka brigada, 65. zaštitni puk, kao i 10. diverzantski odred – zloglasan po zločinima u Srebrenici.

Prizor s grahovske bojišnice 13. kolovoza 1995.; pripadnici kaštelansko-splitske 141. brigade HV-a

Cilj ovog napada je bio prijevoj Derala, zauzimanjem kojega bi se otvorio put za napredovanje prema Livnu i Kninu. Počeo je u noći 12.-13. kolovoza na cesti Grahovo-Drvar i prisilio okružene pripadnike 141. brigade na povlačenje prema Grahovu. Ujutro se u napad uključilo i neprijateljsko zrakoplovstvo, a samo toga dana Hrvatska vojska je imala 20 poginulih, jednog nestalog i preko 50 ranjenih pripadnika.

Lik sv. Jurja koji ubija zmaja na grbu Sućurca (u uporabi od druge polovice 19. st. do kraja II. svjetskog rata) i istovjetni motiv na znakovlju 141. brigade HV-a osnovane 12. studenoga 1991.; simbol sedam kula na znakovlju 2. (kaštelanske) bojne iste brigade i vrlo sličan motiv amblema na aktualnoj zastavi grada Kaštela

Kaštelansko-splitska brigada je ipak izdržala silinu udara, a krajem dana su joj se pridružile bojne Sedme i Četvrte gardijske brigade. Obrani bojišnice su se potom priključili i dijelovi 6. te 126. domobranske pukovnije, kao i tenkovski vod 113. brigade. Uoči Velike Gospe – 14. kolovoza, 141. brigada je već povratila izgubljene položaje, a protuudar HV-a prema Drvaru je naposljetku srušio Mladićeve snove!

 

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. Članke historiografske odnosno heraldičke tematike objavljuje u časopisima „Pleter“, „Gordogan“, „Grb i zastava“ te web portalima.