Da brojni pružni prijelazi koji se sijeku s nerazvrstanim cestama, neadekvatno obilježeni i bez prometne signalizacije, već desetljećima predstavljaju opasnost za život u Kaštelima i siju smrt, znaju i ptice na granama.
Dokaz je tomu i nedavna nesreća u Kaštel Lukšiću u kojoj je u naletu vlaka teško stradao motociklist za čiji su se život liječnici borili danima. Kaštelani se s pravom pitaju je li moguće da je milijun kuna, koliko košta potpuno opremanje jednog željezničkog prijelaza, vrjednije od ljudskog života.
Nedopustivo je, tvrde naši sugovornici, da ni ova nedavna tragedija, sasvim sigurno, neće pomaknuti stvari s mjesta.
– Cijena polubranika je oko milijun kuna. A koliko koštaju izgubljeni životi? Polemike o tome tko je kriv što rampa nije postavljena, HŽ ili lokalna uprava, budu u središtu pozornosti javnosti samo nekoliko dana, ovisno o težini tragedije, pa se onda sve zaboravi do sljedeće tragedije. Drugim riječima, kad pogine jedna osoba, već drugi dan blijedi sjećanje na nesreću, a kod većih tragedija tek nešto duže, dan-dva. I onda opet po starom. Žalosno – kaže nam Kaštelanin kojega smo zatekli na prijelazu u Lukšiću dan nakon nesreće u kojoj je stradao motociklist.
A koliko Željeznice vode računa o sigurnosti prometovanja preko prijelaza u Kaštelima, kojih je više od deset, govori sljedeći podatak koji, složit ćete se, možemo svrstati u rubriku “vjerovali ili ne”.
Naime, prije 14 godina, dakle 2006., postojala je odluka o sanaciji osam najugroženijih željezničkih prijelaza kroz Kaštela, a za što je bio načinjen i troškovnik, po kojem bi svaki prijelaz stajao milijun i pol, a svi zajedno ukupno 11,5 milijuna kuna.
A što se napravilo u desetljeće i pol?
Sanirani su samo prijelazi u Kaštel Sućurcu i Kaštel Gomilici i tu se stalo. Da, dobro ste pročitali, dva od njih više od deset, koliko ih je na dugoj pruzi koja prolazi kroz cijela Kaštela. A koliko su doista Kaštela važna HŽ Infrastrukturi, jednoj u nizu tvrtki koje posluju u sklopu Hrvatskih željeznica, govori i podatak kako nisu u stanju pred željezničke prijelaze postaviti niti prometne znakove, nego to umjesto njih radi Grad Kaštela.
Da Grad Kaštela ima volje smanjiti opasnost koja vreba s opasne pruge, premda to nije posao Grada, nego HŽ-a, najbolje svjedoči prepiska između gradske pročelnice za komunalu Marije Pelivan i HŽ Infrastrukture.
Prvi dopis HŽ Infrastrukturi poslan je još u prosincu 2015. godine, u kojem ih Pelivan poziva da se, nakon asfaltiranja Starčevićeve ulice u Sućurcu, očekuje veći broj vozila tom ulicom koja završava na nepreglednom željezničkom prijelazu, gdje je te godine u naletu vlaka smrtno stradao vozač. Odgovor nikada nije dobila.
PISMO NAMJERE
I dok uporna pročelnica u više navrata upozorava na opasno stanje prijelaza u Kaštel Sućurcu, a u rujnu 2016. godine čak “nudi” 500.000 kuna za potpuno opremanje tog prijelaza, a ostalih pola milijuna trebali bi dati iz HŽ Infrastrukture, iz te državne tvrtke šefici kaštelanske komunale nisu u stanju odmah odgovoriti na upit, a kamoli udovoljiti želji gradskih čelnika. A kad su napokon odgovorili, e-mail koji je poslan u kaštelansku gradsku upravu u najmanju je ruku zastrašujući.
Obrazlažući kako prijelaz u Kaštel Sućurcu nije u njihovu planu za sigurnosno opremanje u toj godini, iz HŽ Infrastrukture, umjesto da odmah prihvate ponudu Grada Kaštela i osiguraju potrebnih 500.000 kuna, traže od pročelnice Pelivan da im dodatno napiše pismo namjere, valjda da bi povjerovali u pohvalne namjere Grada koji želi sufinancirati opremanje prijelaza. Da nije tužno, bilo bi smiješno.
– Ne da sam napisala pismo namjere, nego sam u kolovozu 2017. godine slala požurnicu da mi na njega odgovore. Naravno da nisam dobila odgovor, nego telefonski poziv iz HŽ infrastrukture. Njihova mi je službenica kazala kako im je prioritet Slavonija jer se tamo, zbog magle i drugih vremenskih neprilika, događa više nesreća – rekla nam je pročelnica Marija Pelivan.
Gotovo deset dana i nas su “vozali” s odgovorima na naše upite, pa smo ih bili prisiljeni poslati na čak tri adrese jer, kako nam je kazala jedna u nizu tajnica u HŽ Infrastrukturi, ljudi iz tvrtke rade na dislociranim lokacijama, ali i od kuće, pa se možda zbog toga toliko dugo čeka odgovor. Mogli smo se samo zapitati zar su im i adrese elektroničke pošte dislocirane i kakve veze imaju e-mail adrese s preraspoređivanjem radnika na druge lokacije zbog korone. No, odgovor smo ipak dobili nakon desetak dana.
Gledajući unatrag, danas, na koncu 2020. godine, potpuno je jasno da se kaštelanski prijelazi smrti neće urediti i prilagoditi vozačima, ali i da su sva obećanja nadležnih samo isprazna obećanja.
A taj je prijelaz u Sućurcu, ali i oni na drugim lokacijama, u katastrofalnom stanju, bez preglednosti na mogući dolazak vlaka, bez svjetlosne i zvučne signalizacije te zaštitne električne rampe. Najnovije uvođenje željezničkih linija Split – Kaštel Stari, pribojavaju se Kaštelani, zbog neuređenih bi prijelaza moglo izazvati i veći broj nesreća jer samo za potrebe prijevoza putnika u jednom danu na toj relaciji prođe 26 vlakova.
Jedino rješenje Kaštelani vide u opremanju i uređenju svih gradskih prijelaza, a posebno u obaveznom postavljanju električnih rampi. Samo tako bi se nesavjesne vozače prisililo da se prije prijelaza zaustave.
ODGOVOR IZ HŽ-A
U Splitsko-dalmatinskoj županiji nalazi se ukupno 18 željezničko-cestovnih prijelaza. Od toga su tri prijelaza osigurana svjetlosno-zvučnim uređajima i polubranicima, jedan je prijelaz osiguran mehaničkim branikom i jedan svjetlosno-zvučnim uređajem. Od navedenih pet prijelaza, četiri se nalaze u Gornjim Kaštelima.
Međunarodne statistike pokazuju da su u čak 98 posto slučajeva nesreće na željezničko-cestovnim prijelazima posljedica zanemarivanja i nepoštovanja prometnih znakova i prometne signalizacije sudionika u cestovnome prometu.
Rješavanje problema sigurnosti željezničko-cestovnih (ŽCP) i pješačkih prijelaza (PP) utvrđeno je Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017. – 2030. kao jedna od mjera povećanja sigurnosti željezničkog i cestovnog prometa.
Svi projekti modernizacije željezničke infrastrukture koje provodi HŽ Infrastruktura obuhvaćaju i radove na željezničko-cestovnim prijelazima, bez obzira na to je li riječ o podizanju razine sigurnosti u smislu ugradnje signalno-sigurnosne opreme ili denivelacije ceste/pruge.
Uz to, HŽ Infrastruktura ulaže i u modernizaciju uređaja za osiguranje na željezničko-cestovnim prijelazima na ostatku mreže. U svibnju 2019. godine potpisan je ugovor za nabavu i ugradnju opreme za osiguranje 49 željezničko-cestovnih i jednog pješačkog prijelaza preko pruge na 50 lokacija u Republici Hrvatskoj. Vrijednost radova iznosi 72,9 milijuna kuna plus PDV, a planirani rok završetka radova koji su u tijeku je 2021. godina. Radovi i nabava opreme financiraju se u sklopu projekta Svjetske banke “Održive hrvatske željeznice u Europi”.
U sklopu spomenutog ugovora modernizirat će se ŽCP Kaštel Lukšić mali. HŽ Infrastruktura i nadalje redovito planira rješavanje željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza, a ovisno o mogućnostima osiguravanja potrebnih financijskih sredstava koji se planiraju osigurati i iz europskih fondova.
Od ostalih ulaganja HŽ Infrastrukture na području Kaštela planira se zamjena mosta “Kambelovac”. Vrijednost projekta je šest milijuna kuna, a status projekta u fazi je izrade izvedbene dokumentacije, dok je početak radova predviđen u 2021. godini.
izvor: slobodnadalmacija.hr
