Početna Kaštela Nastavnica iz Kaštela: Prije korone sam zbog male plaće htjela dati otkaz....

Nastavnica iz Kaštela: Prije korone sam zbog male plaće htjela dati otkaz. Srećom nisam, jer nažalost svima je sada teško, ali naša branša je sigurna

795
UDIO

Pandemijska 2020. godina dobro nas je protresla, promiješala i podijelila neočekivane karte, obrnula postavke naglavačke, a u Dalmaciju donijela val nezaposlenosti. Splitsko-dalmatinska županija tako će godinu zaključiti kao županija s najviše nezaposlenih u zemlji, njih čak 27 620 (što iznosi 17,6 posto), dok najveći rast nezaposlenosti bilježi Dubrovačko-neretvanska županija. Oni imaju rast od 45 posto na 6608 nezaposlenih.

Još u veljači slika nam je bila bitno drugačija, no, dogodilo se ono čega su se brojni ekonomski analitičari bojali, turizam je pao na koljena, što je značajno promijenilo pogled na atraktivnost mnogih radnih mjesta. Je li to nužno dugoročno loše, teško je reći. Ipak, privodeći godinu kraju možemo zaključiti sljedeće: među mladima atraktivna zanimanja uslužnih djelatnosti, koja su na cijeloj obali proteklih godina bila iznimno dobro plaćena (neki s trogodišnjim obrazovanjem ostvarivali su dvostruke, pa i trostruke plaće akademski obrazovanih), sada više nisu toliko poželjna.

Sigurnost je faktor koji se u igru vratio na velika vrata, pa se sve više cijene stabilna radna mjesta, među kojima su i ona učitelja, odgajatelja, profesora koji su velikim turističkim zamahom i prilivom novca u tom sektoru, bili gurnuti na sam rub poželjnih profesija. Istina, plaća im je i dalje i mala, posao često iznimno zahtjevan i odgovoran, no isto tako i poprilično siguran, a ove godine isplaćena im je božićnica od 1500 kuna, kao i dar za djecu.

Tvrdnje nam potkrepljuju i podaci s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Jelena Gogić, predstojnica Regionalnog ureda Split, otkrila nam je u kojim je djelatnostima zaposlenost ipak porasla na kraju 2020. godine u regiji njene nadležnosti. Na prvom mjestu je, očekivano, građevina, u kojoj je broj zaposlenih porastao za 4,1 posto. O građevini kao trenutno najpoželjnijem sektoru za rad, već smo pisali. Posla ima za armirače, tesare, zidare, rukovatelje dizalicama i građevinskim strojevima, ali i građevinske inženjere. Drugi na listi je, vjerovali ili ne, sektor obrazovanja.

– U djelatnosti obrazovanja zaposlenost je porasla za četiri posto. Grupe zanimanja s niskom stopom nezaposlenosti bile su: učitelji i nastavnici u osnovnim školama, profesori prirodoslovno-matematičkih predmeta, zatim odgojitelji predškolske djece koji su imali stopu nezaposlenosti manju od šest posto. Na trećem mjestu možemo spomenuti djelatnost informacija i komunikacija koja je imala povećanje zaposlenosti u 2020. godini za tri i pol posto – kaže Gogić.

Potvrđuju nam to i podaci s terena. Profesorica hrvatskog jezika jedne kaštelanske osnovne škole na kraju ove godine, kaže, svoj posao gleda iz sasvim drugog kuta.

– U siječnju 2020. bila sam iznimno nezadovoljna i razmišljala sam o prekvalifikaciji. Nemojte me krivo shvatiti, volim svoj posao, obožavam rad s djecom, no čini mi se kako se puno truda i ljubavi u našem društvu slabo vrednuje. Plaća mi je ispod hrvatskog prosjeka i htjela sam svoje talente uložiti u nešto od čega ću bolje živjeti. No, došla je pandemija i uvidjela sam dobre strane svoga posla. Kao prvo, posao je siguran, što je doslovno preko noći postalo iznimno važan faktor, nisam strahovala za otkaz, a kao drugo, društvo nas je konačno počelo priznavati kao vrijedne članove. Toliko sam dobrih povratnih informacija dobila od roditelja koji su zaista uvidjeli kroz on -line nastavu koliko se trudimo i pridonosimo odrastanju njihove djece – svjedoči profesorica u ranim tridesetima.

Sebastijan Troskot, voditelj splitskog područnog ureda Sindikata Preporod, slaže se da je ugled učiteljskog zanimanja porastao u ovoj godini, no smatra kako takva situacija neće dugo potrajati.

– Prije epidemije naše je zanimanje bilo popraćeno negativnim konotacijama od strane mladih ljudi koji su tek birali čime će se u životu baviti. Društvo je svjesno da recimo jedan ugostiteljski djelatnik može zaraditi u šest mjeseci što mi zaradimo u gotovo dvije godine. Slažem su da su, za vrijeme održavanja nastave na daljinu, došle do izražaja dobre strane ovog posla, naša predanost i pozitivan stav, no smatram da će to ishlapiti čim prođe ova epidemija, odnosno kada se vratimo na “staro normalno”. Otkaza nije bilo u našoj djelatnosti jer smo javan sektor, no naši problemi su i dalje tu – upućuje nas Troskot.

Jasno nam je kako nikome nije u ovoj godini svanulo, no poduzetnicima u turističkim i ugostiteljskim djelatnostima svakako se smrknulo. Zaposleni u tom sektoru radili su naporno, u dugim smjenama, no za iznimno dobru plaću, a sada im se poručuje da se prekvalificiraju u trenutno atraktivnija zanimanja, recimo ona građevinska.

– To ne želim uopće komentirati – kazao nam je ugostitelj Vedran Jakominić, aktivan u platformi Glas poduzetnika, inače predsjednik Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre.

– I prije pandemije suočavali smo se s dva problema. Prvi je što su nam radnici zbog boljih uvjeta rada odlazili iz zemlje, a sada će odlaziti još više. Drugi je što država uzima dobar dio radničkog novca, to je teška anomalija – pojašnjava Vedran. Budući da posluje u sjevernom dijelu Jadrana, kaže kako je ugostiteljstvo u njihovoj regiji nešto bolje prošlo, jer su zbog geografskog položaja imali bolje turističke rezultate. Ovu godinu obilježila je ona, što južnije to tužnije.

– Ne čudi me pad zaposlenih u našoj djelatnosti jer sezona je, pogotovo na jugu zemlje, bila dosta lošija. Poduzetnici, vlasnici restorana, barova i kafića potrošili su resurse i prisiljeni su dati otkaze, pa stalno upozoravamo kako ove četiri tisuće kuna za očuvanje radnih mjesta nisu dovoljne za opstanak. Prognoza za idućih nekoliko mjeseci je, čini mi se, loša za ugostitelje, izgubit ćemo dobar dio radnika, mislim da će ljudi odlaziti iz Hrvatske u potrazi za boljim životom. Preferiramo domaće radnike jer su autentični, oni se već ponose ljepotom, recimo slapova Krke, i to će unijeti u svoj posao. Mi nudimo ljudima ambijent, uslugu, osmijeh i bojim se da će nam se ovakvom politikom dogoditi da ćemo izgubiti stručne ljude koje smo obučili – smatra Jakominić.

Jelena Gogić iz HZZ-a potvrđuje kako objavljene potrebe za radnicima na početku godine uglavnom nisu realizirane.

– Moram istaknuti sezonsku komponentu tržišta rada Splitsko-dalmatinske županije, dakle vrlo intenzivno zapošljavanje tijekom travnja, svibnja i lipnja. Nakon otvaranja poslovanja, dio potražnje za radnicima je realiziran u ljetnim mjesecima. Ukupna potražnja za radnicima u 2020. godini bila je manja za 35,6 posto u odnosu na 2019. godinu. Tom padu potražnje najviše su doprinijele uslužne djelatnosti, među kojima se ističe trgovina s padom od 54,6 posto i djelatnost pružanja smještaja s padom od 42,7 posto. S druge strane, jedino su financijske djelatnosti pokazale značajan porast potražnje za radnicima u 2020. godini i to za 262,9 posto, odnosno porast potražnje skočio je sa 70 traženih radnika na 254 traženih radnika u 2020. godini – otkriva Gogić.