Pošast zvana COVID-19 već je godinu dana prisutna u Hrvatskoj. Nakon početka epidemije u kineskom Wuhanu (u prosincu 2019.) krajem veljače/početkom ožujka 2020. zabilježeni su prvi oboljeli. Uskoro se u gotovo cijeloj Europi zatvaraju škole i zabranjuju javna okupljanja. Broj zaraženih raste, a bilježe se i prvi smrtni slučajevi. Tako je karantena postala dio naših života, a „lockdown“ općepoznata imenica…
Sa sve većim utjecajem epidemije na društveni život medijski prostor su „okupirale“ raznorazne, često i neprovjerene informacije o: načinima sprječavanja širenja tog virusa, razini smrtnosti, njegovu nastanku, podrijetlu…itd. Zanimljivo je kako se jedna od tih teorija odnosi i na hrvatske krajeve. Naime H. Zeberg i švedski genetičar S. Pääbo (jedan od osnivača paleogenetike) analizirali su više od 3000 pacijenata oboljelih od koronavirusa te utvrdili kako je vjerojatnost razvoja teže kliničke slike oko tri puta veća u slučaju oboljelih kod kojih je zabilježena kopija tzv. „neandertalskog gena“.
Riječ je o verziji tog genoma sekvenciranog iz DNK ostataka neandertalke pronađenih u okolici Varaždina, točnije na paleolitskom nalazištu Vindija. Upravo kada su u Vindiji živjeli ti praljudi (prije 52 000 godina), ista vrsta pračovjeka nastanjivala je i Mujinu pećinu u zaleđu Kaštela, kao što je i povremeno boravila na paleolitskom nalazištu danas potopljenom u podmorju Štafilića. Naime, kako je razina mora rasla tako je s vremenom prekrila mjesto na kojem su nekada živjeli neandertalci – u vrijeme kada je današnji Kaštelanski zaljev još uvijek bio kopno.
Tako je nastao podvodni arheološki lokalitet Resnik, a otkrio ga je prije više od desetljeća sasvim slučajno ronilac i arheolog-amater Ivo Svilan. Naime, jednog dana u veljači, kada je more bilo izuzetno bistro, Kaštelanin je primijetio jedan kamen neobičnog oblika. Kasnija istraživanja potvrdila su njegove sumnje da je riječ o artefaktu iz kamenog doba, odnosno kako se na tom muljevitom morskom dnu doista nalazi još jedno skriveno nalazište iz srednjeg paleolitika.
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. Članke historiografske odnosno heraldičke tematike objavljuje u časopisima „Pleter“, „Gordogan“, „Grb i zastava“ te web portalima.