Početna Hrvatska Skuplja hrana, plin, lijekovi, nekretnine…

Skuplja hrana, plin, lijekovi, nekretnine…

472
UDIO

Više cijene transporta i nafte izazvale su poskupljenja koja građani nisu toliko osjetili zbog života i rada kod kuće.

Pet lipa, sedam ili deset. Toliko je, u odnosu na zadnji mjesec lanjske godine, na današnji dan skuplje povrće, ali i mast, sok, kruh, jaja, pa i slatkiši te kava. Gotovo neprimjetno, zatreba li čovjeku litra ulja ili mlijeka, u dućanu, baš kao što to većina i radi, posegne za proizvodom kojem je, među istima, istaknuta najniža cijena. Hrvatima, međutim, ove godine brončana kovanica s motivom hrasta lužnjaka neće jedina ispasti iz džepa. Odlazit će pomalo i jelačići, gundulići, radići pa i pokoji marulić jer se diže i cijena plina, od početka 2021. gorivo je nekoliko puta poskupjelo, lijekovi su otišli gore, a cijene kvadrata nekretnina i građevinskog materijala dugo nisu bile više. Promjene cijene plina od 1. travnja: Donosimo gdje najviše poskupljuje, a gdje pojeftinjuje Krenut ćemo s krucijalnim, odnosno s onim bez čega se ne može. Među prehrambenim proizvodima od početka godine nižu cijenu ima samo riba, 0,6 posto, dok su povrće, šećer, džem, med, čokolada, voće, mineralna voda, kruh i žitarice od 0,7 do 4,7 posto skuplji. Prati li stanje, pitali smo predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa, kojeg smo zamolili i cijenu prosječne hrvatske košarice. – Trenutačno je nemamo. Odnosno, radimo interne procjene koje pokazuju da se one uskrsne, najskromnija za 500-700 kuna, nešto skuplja za 1200 i najskuplja za 1800 kuna, neće mijenjati ni ove godine, u odnosu na lani. Što se samih košarica tiče, željeli smo napraviti promjenu s nutricionistima, koji bi izračunali optimalni unos kalorija tročlane obitelji. Cijene proizvoda planirali smo usporediti s prosječnom plaćom u određenim sredinama, a ne s hrvatskom, pa naišli na zastoj jer se informacija o prosjeku ne može dobiti u svakoj lokalnoj sredini – što je na neko vrijeme zaustavilo izračun košarice, pojasnio nam je Krešimir Sever i dodao kako je poskupljenja bilo svuda, prvenstveno zbog prijevoza robe. Više se trošilo na higijenu – Poskupjela je nafta, a ostale su cijene to pratile – govori Sever pa dodaje kako se u protekloj godini potražnja za hranom povećala. Logično, kaže, jer su ljudi bili kod kuće. Rad od doma, online nastava, izolacija, sve to rezultiralo je povećanim troškovima prehrane, ali i grijanja, pa i klimatizacije lanjskog ljeta, što i sad možemo očekivati – kaže Sever i dodaje da se povećano trošilo i na higijenske proizvode, maske, rukavice, dezinficijense, lijekove za jačanje imuniteta, za koje je PDV i smanjen, ali distributeri i proizvođači cijene nisu spustili. Daljnji rast cijena hrane, međutim, ne očekuje. Pojavom proljeća stižu prinosi iz staklenika i plastenika, ističe, a predviđa se i stabiliziranje cijena nafte. Je li u njoj, odnosno u transportu glavni problem, pitali smo i gospodarstvenika te ekonomskog stručnjaka Mladena Vedriša. – Kompleksno je to pitanje. Logističke prijevozne usluge općenito su poskupjele. Sve je u vrijeme pandemije postalo kompliciranije, od pakiranja i slaganja do prijevoza. Najbolje vam to pokazuje i tanker u Suezu koji se prenakrcan zaglavio – objašnjava Vedriš pa dodaje kako su većim cijenama “pomogli” i otežani uvjeti proizvodnje s većim troškovima. – Sreća je što je cijena kapitala ostala relativno niska – kaže Vedriš, a mi pitamo možemo li možda očekivati i inflaciju. U dva segmenta svakako, kaže. – Cijene dionica rastu jer je više kapitala nego kvalitetnih dionica, a rastu i cijene nekretnina. Što se robe široke potrošnje tiče, tu smo, u financijskoj komponenti, mirni – kaže Vedriš i dodaje da se, kad govorimo o budžetu, dogodilo repozicioniranje s trajnih dobara prema operativnim troškovima. Prekinut lanac opskrbe – Prodaja automobila se prepolovila, nije se trošilo na putovanja, izlaske, odjeću i obuću, ali jest na maske, zaštitna sredstva, hranu. Unutar proračuna kućanstva našli su se postoci participacije za određene troškove, a to je zadržalo standard življenja. Logičnog pritiska na plaće nema, kad bi se on dogodio, počeo bi inflatorni ciklus – kaže Vedriš. Prema podacima Njuškala, koji uspoređuje ovu i lanjsku veljaču, kvadrat u velikim gradovima skuplji je između 2,3 i 6,4 posto. U Zagrebu je četvorni metar bio 2119, a sad je 2179 eura, u Rijeci je s 1686 skočio na 1794 eura, dok je u Osijeku sad kvadrat 1070 eura, a bio je 1046. Digla se i cijena plina u nekim dijelovima Hrvatske, pa će zagrebačka obitelj od 1. travnja za račun godišnje izdvajati 496 kuna više nego dosad. U HERA-i su objasnili da su nove cijene plina “rezultat promjene troška nabave i troška opskrbe plinom”. Otprilike na sličan način u HZZO-u su pojasnili zašto su od ovog mjeseca poskupjeli lijekovi. Nositelji odobrenja nisu prihvatili referentne cijene na sve lijekove, kažu. Najgore su, podsjetimo, prošli oni koji boluju od dijabetesa tipa 2 jer sedam tisuća njih uzimalo je Victozu, koja im je bila besplatna, a sad se za nju plaća participacija od 111,15 kuna. Osim svega navedenog, poskupio je i građevinski materijal. – Od početka koronakrize prekinut je lanac opskrbe. Imamo važeće ugovore koji nas ne amnestiraju od prekoračenja rokova i cijena, a ako nema materijala, to automatski dovodi do kašnjenja i poskupljenja jer su veći troškovi – objasnio je predsjednik uprave Tehnike Zlatko Sirovec. Što se cijene goriva tiče, nakon nekoliko poskupljenja, ona je pala, ali i dalje je spremnik dizela i benzina u prosjeku skuplji dvije kune nego na kraju 2020.

Izvor: vecernji.hr