Početna Kaštela Pred kim su klekli francuski zapovjednik i hajdučki harambaša?

Pred kim su klekli francuski zapovjednik i hajdučki harambaša?

300
UDIO

Kaštelansko svetište uz koje se veže najviše pučkih predaja je crkva Gospe na Hladi(h). Ista crkva se imenovala i Gospom od Dolca ili Gospom od Dilata, a prvotno je izgrađena 1393. – u vrijeme kada je nadbiskup Benzi uz morsku obalu počeo graditi obrambenu kulu – jezgru budućeg Kaštel-Sućurca. Povlačenjem stanovništva prema obali izgubila je na važnosti, pa se nazivala i „Gospa nad našim selom“. Osobitost te crkve je drevna slika Bogorodice s djetetom iz 14./15. st., koja je prekrivena srebrnim pokrovom (košuljom, mletački „camica“) – zavjetnim darom pučana.

Pogled na svetište Gospe na Hladi iz smjera Kaštel-Sućurca: vjernički puk crkvu osobito pohodi povodom svetkovine Velike Gospe (15. kolovoza) i blagdana svetog Roka (16. kolovoza), kojem je posvećen i jedan od oltara

Kako se crkva nalazila podalje od obale odnosno, u nemirna vremena kada su Kaštelima neposredno prijetile Osmanlije, na samoj mletačko-turskoj granici, nije čudno što je više puta stradala. Međutim, ponekad su ta nemila zbivanja bila popraćena i nekim izvanrednim događajima, kao u slučaju „obraćenja“ hajdučkog harambaše. Naime, kako predaja kaže, jednom se jedanaest hajduka spustilo niz Kozjak kako bi orobilo crkvu. No, putem se izgube, a kad su pljačkaši gotovo stigli do cilja na mjestu crkvice stvori se jezero – i tako bude tri puta zaredom!

Pročelje današnje crkve izgrađene iz temelja 80-ih godina 19. stoljeća, dok je prethodna crkva na tom mjestu tada bila srušena; Drevna Gospina slika (14./15. st.) čuva se u velikoj željeznoj kasi smještenoj iznad oltara

Taj događaj potakne vođu hajduka da konačno odustane od nauma, držeći da je na djelu čudo Majke Božje. Nakon što su jedanaestorica prestrašenih pobjegla i harambaša se zauvijek ostavio svog pljačkaškog „posla“. Dok su hajduci poklekli zbog straha, francuskog zapovjednika je pred koljena Gospe na Hladi dovela oholost i obijest. Tako je, prema pučkoj predaji, 1810. godine u Sućurcu vladala velika suša, a kiša nije pala dugih šest mjeseci.

Slika Bogorodice s djetetom pripada kretsko-venecijanskoj školi ikonoslikarstva koja se u 15. st. razvila na otoku Kreti, odakle je u 16. st. prenesena u Veneciju; Slika prekrivena iskucanim srebrnim limom s raznim ukrasima ostavljajući vidljivim samo lica, ruke i stopala

Dok se puk pripremao da se procesijom uteče Gospi za milost, neki Napoleonov časnik i zapovjednik tamošnje francuske posade grubo ismije njihovu namjeru. Sutradan, nakon što su Sućurani nosili sliku Majke Božje u svečanom ophodu i u trenutku kada su je unijeli u župnu crkvu, iznenada počne padati obilna kiša. Već idući dan, zapovjednik svladan tim čudom sa svojim vojnicima i bosonog, uz pucnjavu topova i pučko slavlje oda počast slici čudotvorne Gospe te je vrati u njeno svetište na Hladi.

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.