Početna Hrvatska Ovo ljeto bilo je najtoplije u povijesti Europe

Ovo ljeto bilo je najtoplije u povijesti Europe

130
UDIO

Europa je upravo proživjela svoje najtoplije ljeto u povijesti mjerenja. Podaci europskog programa Kopernik za praćenje klimatskih promjena pokazuju kako je temperatura od lipnja do kolovoza bila za gotovo stupanj viša u odnosu na isto razdoblje od 1991. i 2020. Do sada su najtoplija bila ljeta 2010., odnosno 2018.

Ivana Marinović, magistrica fizike i geofizike iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) kaže da mjerenja pokazuju kako su u Hrvatskoj ove godine lipanj i srpanj bili vrlo do ekstremno topli, dok je kolovoz u Dalmaciji okarakteriziran kao topao do vrlo topao. Temperaturne prilike u ostatku Hrvatske bile su u skladu s višegodišnjim prosjekom.

– Cjelokupno ljeto je ocijenjeno kao vrlo do ekstremno toplo, odnosno četvrto do šesto najtoplije ljeto od 1961. godine. Od druge polovice lipnja do druge polovice kolovoza zabilježeno je pet toplinskih valova, od kojih je najintenzivniji i najdulji (u trajanju od 10 dana) bio onaj posljednji u kolovozu. Možemo reći da su ovogodišnji toplinski valovi slični onima iz 2019., no kraći i manje intenzivni od onih 2003., kada je gotovo cijeli kolovoz bio obilježen toplinskim valovima, objašnjava Marinović.

U većini Hrvatske ovog ljeta zabilježen je deficit oborina, no najsušnije je bilo u kontinentalnoj Hrvatskoj (izuzev sjeveroistočnog područja), gdje je ovo bilo treće najsušnije ljeto od 1961. godine, dodaje Marinović.

Profesor Branko Grisogono, fizičar s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagreba kaže kako prema relevantnim svjetskim podacima, postoji više od 40 posto šanse da godišnja prizemna globalna temperatura, u nadolazećih pet godina, za 1,5 stupnjeva Celzijeva nadiđe onu s kraja 19. stoljeća. Ta je vjerojatnost sada udvostručena u odnosu na projekcije s kraja prošlog desetljeća.

– Iako Mediteran i još neka područja bilježe rekordno visoke temperature, vjerojatno je da globalno gledajući 2021. ipak neće biti najtoplija dosada i to zbog umjerenog la niña postojećeg stanja, prirodne međugodišnje klimatske varijacije. O velikim požarima u Kanadi, SAD-u i Mediteranu smo već puno čuli; projekcije za ta područja nisu bajna. Najveće prijetnje su požari i suše. Napomenimo da su ovoga proljeća srušeni rekordi maksimalne temperature iznad Arktika, posebice u Sibiru, Kanadi te u Iranu. Glavni uzrok tome bilo je visinsko strujanje zraka s jako pojačanim i skoro stacionarnim dugim valom koji je imao greben, spuštanje zraka nad vrućim područjima, te skoro obrnutu situaciju iznad hladnih područja sjeverne hemisfere, elaborirao je profesor.

Premda, na sreću, u Hrvatskoj ove godine nismo imali velikih požara, nadolazeća ljeta, koja će gotovo sigurno biti vrlo do ekstremno topla, u kombinaciji sa sušama, čine obalu i priobalje izrazito rizičnim područjima.

– Hrvatska se treba nametnuti kao snažna vatrogasna sila koja prati turizam, poljoprivredu, šumarstvo, obrazovanje i znanost. U međuvremenu, daleko smo od Pariškog dogovora o velikom smanjenju proizvodnje plinova staklenika, tako da trendovi za ovo desetljeće nisu obećavajući. Pohlepa je veća od razuma, zaključio je profesor Grisogono.

– Klimatske promjene više nisu samo pitanje za znanstvenike i buduće generacije. Njihove dramatične posljedice na našim područjima, u našoj neposrednoj blizini pogađaju nas svakodnevno. I šokirani smo slikama katastrofa koje nam stižu iz cijeloga svijeta. Klimatske katastrofe poput požara, toplinskih valova, suša, poplava, plimnih valova koji potapaju obale, ciklona, topljenja leda, pandemija, raseljavanja stanovništva naša su stvarnost. A tek smo na 1,1 °C prosječnog zagrijavanja!, poručuju iz Europskog parlamenta.

IZVOR: jutarnji.hr