Početna Kaštela Kako je župnik Sućurca Hrvate „učio“ presti?

Kako je župnik Sućurca Hrvate „učio“ presti?

231
UDIO

Nakon što je krajem svibnja 1596. godine pokušaj oslobođenja Klisa od Osmanlija pod vodstvom uskočkog zapovjednika Ivana Lenkovića neslavno propao, svi podanici Republike u hrvatskim krajevima koji su podupirali taj avanturistički protuturski pothvat bili su izloženi mletačkoj odmazdi. Naime, Venecija se u tim zbivanjima ponijela dvolično: dok se na carskim i papinskim dvorovima u Pragu i Rimu klela kako će se zauzimati za kršćanski cilj, doista je radila sve kako bi ga spriječila.

Izgled tvrđave Klis (Fortezza de Clissa) i podgrađa (Borgo) tijekom perioda osmanlijske vlasti (bakrorez iz 1571.); Prikaz uskočkog vođe (oko 1590.) i suvremena rekonstrukcija izgleda hrvatskih uskoka (autor: V. Vukšić)

U pozadini te dvostruke igre bila je mletačka politika nezamjeranja moćnim Osmanlijama, o čemu slikovito svjedoči činjenica kako je samo pet dana poslije kršćanske predaje kliške tvrđave bosanski paša bio na ručku s providurom mletačke Dalmacije. Stoga su upravo Hrvati u Dalmaciji koji su se odazvali pozivu na oslobađanje Klisa platili najveću cijenu neuspjeha, kako s turske (Poljičani), tako i s mletačke strane granice: vješanje i spaljivanje kuća, slanje na galije, uzdržavanje veslača na galijama…

Detalj karte šire okolice Klisa i Splita (bakrorez iz sredine 17. st.): na području današnjih Kaštela uočavaju se nazivi tadašnjih utvrda – Biskupov kaštel (Sućurac), Opatičin kaštel (Gomilica), kaštel Grisogono, Rosani, Cipico…itd., dok su u zaleđu zabilježeni toponimi Lažani i Ostrožine

Providur Moro u svojim pismima upućenim u Veneciju neprestano ističe presudnu ulogu svećenstva u poticanju naroda na otpor vlastima proosmanlijske Republike, odnosno za oslobađanje Klisa. Zanimljivu ulogu tada je odigrao sućurački župnik Šimun Urmanić, koji je obilazio kuće noseći kudjelju s vretenom. Žustri svećenik bi svakom muškarcu kojeg bi zatekao u miru obiteljskog doma pružao kudjelju govoreći:

Na ti, kukavico! Ovo je tvoje oružje, a mani se puške i sablje. Opaši pregljaču i uzmi preslicu pak sramotno predi. Ne vidiš li da su tvoji drugovi pošli u sveti boj za vjeru, a ti sam si tu ostao da ljenčariš!

Detalj crteža Sućurca s kraja 16. stoljeća (Venecija – Archivio di Stato) na kojem se ističe kula koju je krajem 14. st. podigao nadbiskup Andrija Benzi (Torre et Castello di Sussuraz), dok je lijevo smješten nekadašnji kaštel Urmanić (Urmaneo) – čiji ostatci su naposljetku poslužili kao građevni materijal drugih sućuračkih zdanja

Poznato je kako su braća Urmanići u Sućurcu imali nedovršenu utvrdu, koja se uočava na jednom crtežu iz 16. stoljeća. Dok je Šimun bio kanonik splitskog kaptola, njegov brat je bio zakupnik prihoda splitske nadbiskupije. Mletačke vlasti su nakon kliškog poraza kaštel tih svojih nepokornih podanika opsadom prisilile na predaju, oduzele braći svu imovinu i protjerale ih. Tako je gorku sudbinu braće doživio i njihov nikad dovršeni kaštel.

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.