Početna Kaštela U Gomilici kaštel „zmaja od dvi glave“!?

U Gomilici kaštel „zmaja od dvi glave“!?

372
UDIO

Skorašnji spomendan najpoznatijeg Dalmatinca, zaštitnika teologa, učitelja i studenata – sv. Jeronima, osobito se časti u Kaštel-Gomilici, gdje su mu kroz prošlost bile posvećene čak tri crkve. Zanimljivo je kako je u drugoj podignutoj od tri navedene pokopan i zaboravljeni kaštelanski protuosmanlijski ratnik Karlo Andrija Butković (1626.-1716.) – čuveni „zmaj od dvi glave“, kako ga je sredinom 18. stoljeća opisao Andrija Kačić Miošić u djelu „Razgovor ugodni naroda slovinskoga“.

Nekadašnja gomilička župna crkva sv. Jeronima podignuta 1731. u baroknom stilu na mjestu starije crkve izgrađene oko 1600.; današnji izgled kaštela viteza Butkovića u Gomilici – smješten sjeveroistočno od Kaštilca

Marasović smatra kako je upravo Karlo Andrija izgradio još uvijek postojeći obližnji kaštel viteza Butkovića. Iako to zdanje danas nema vidljivih obrambenih značajki, specifični položaj na kojem je izgrađeno – nekada 20 metara udaljen od obale, upućuje kako je nastalo u vrijeme neposredne turske opasnosti, najkasnije tijekom 17. st. Kaštel je s kopnom bio spojen kamenim „mostom na četiri svoda“ dugim 20 metara, na koji se nastavljao i drveni pokretni most.

Označena lokacija kaštela viteza Butkovića: Plan naselja Kaštel-Gomilice – pretpostavljeno stanje 1753. godine (K. Marasović, „Kaštel-Gomilica, nova istraživanja i planovi uređenja, 1996.); Plan Kaštel-Gomilice iz 1769.

Butkovići su bili trajni prokuratori redovnicama koje su živjele u susjednom Kaštilcu, jezgri oko koje se razvila današnja Gomilica. Najpoznatiji član toga roda, Karlo Andrija, istakao se u mletačkoj vojsci tijekom velikih oslobodilačkih ratova protiv Turaka krajem 17. st.: prilikom razbijanja Selman-paše na Petrovu polju (1688.); tijekom opsade Knina (1688.) oteo je zastavu Omer-agi Vidimliću; borio se protiv Turaka i na Duvanjskom polju; kod Glamoča, Kupresa i u neretvanskom kraju (1691.) kao kapetan hrvatskih konjanika, dok je sa svojom konjicom 1693. došao pred Livno, Uskoplje i Glamoč.

Stihovi Kačićeve „Pisme od vitezova drniških i zagorskih“ u kojima se opisuju podvizi Andrije Butkovića tijekom Morejskog rata (1684. – 1699.) – izdanje djela „Razgovor ugodni naroda slovinskoga“ iz 1862. godine

Za junaštvo je dobio posjede na području oslobođene Zagore, u Vrlici i Mirloviću, a mletački providur Dalmacije postavio ga je kolunelom sopraintendom kninskog kotara. Početkom novog rata s Osmanlijama 1715. „zmaj“ iz Kaštela je bio ranjen te umire u svibnju iduće godine. Kako Kačić piše, tada su i drugi Kaštelani (Ivančevići, Vrvilovići, hajduk Varnica, Rajević, Zavorović, Rotundić, Jure Treursić, Ivan Čikara) prolijevali svoju krv za mletačko „kavalirstvo“, „perle srebrne“ i „od zlata kolajne“.

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.