Početna Kaštela Splićani ga smaknuli, a Kaštelanin mu posvetio pjesmu!

Splićani ga smaknuli, a Kaštelanin mu posvetio pjesmu!

358
UDIO

Nakon „zmaja“ iz Kaštela, vrijedi proniknuti životni put još jednog Gomiličanina – pjesnika Ignacija Antuna Bakotića. Rođen 1747. godine, studij je završio u splitskom sjemeništu te je potom obavljao svećeničku službu u rodnom mjestu, gdje je od 1796. godine bio župnik. Za Bakotića je ostalo zabilježeno kako ga je krasila razboritost, odanost narodu iz kojeg je ponikao te dobro poznavanje hrvatskog jezika na kojem je sastavljao pjesme prigodnice.

Crtež sjevernog pročelja Kaštilca u Gomilici nastao 1769. godine – u vrijeme gomiličkog svećenika Ignacija Antuna Bakotića (K. Marasović, „Kaštel-Gomilica, nova istraživanja i planovi uređenja, 1996.)

Bakotić je u svojim zrelim godinama doživio propast Mletačke Republike, koja je stoljećima vladala kaštelanskim krajem. Nesigurnost revolucionarnog vremena opisao je 1797. u pjesmama „Uzdasi i plač starca Milovana“ te „Tužbeno prigovaranje starca Milovana z’Dalmacijom u vrime Mletaskoga propadnutja“. Osim što je o tim zbivanjima pisao, u njima je i aktivno sudjelovao: iste godine je nazočio sastanku u Splitu i kao zastupnik dalmatinskih prvaka otputovao u Karlovac kako bi od cara i kralja Franje zatražio sjedinjenje s Hrvatskom.

Današnji izgled Narodnog trga u Splitu sa suvremenim štandarcem i izgled istog trga tijekom 18. stoljeća (tadašnji Trg sv. Lovre) kada se štandarac nalazio ispred palače Karepić u blizini „Željeznih vrata“ Dioklecijanove palače (krajnje desno) – mjesto na kojem je nekada stajala glava J. A. Matutinovića

Dok se Bakotić zalagao za uspostavu feudalne austrijske vlasti, bilo je i Dalmatinaca koji su polagali nade u nastavak stoljetne mletačke uprave – preoblikovane prema demokratskim načelima Francuske revolucije. Pukovnik i zapovjednik splitskog područja Juraj A. Matutinović je takav stav platio smrću – pučani su ga 1797. napali u obiteljskom domu i njegovu odsječenu glavu nabili na kolac pod štandarcem. Zanimljivo, Bakotić mu je još 1789., kao borcu za građanska prava u sukobu s plemstvom, napisao pjesmu pohvalnicu.

Zbog prisilnog novačenja u Napoleonovu vojsku u Dalmaciji su često izbijale pobune protiv francuske vlasti – odore vojnika Druge dalmatinske bojne (1806.-1808.): strijelac, strijelac u kaputu, strijelac u prsluku, bubnjar strijelaca, narednik voltižera, saper voltižera, trubač voltižera, voltižer u kaputu (ilustracije: G. Aimaretti)

Potpadanje Dalmacije pod Habsburg-Lotringovce donijelo je nove obrate. Iako je oduševljeno dočekao carskog generala Rukavinu, Bakotić se s njim sukobio te morao pobjeći iz Gomilice. Dalmatinski namjesnik grof Thurn ga je ipak oslobodio krivnje i imenovao počasnim kanonikom Nina. Nakon zamjene austrijske vlasti francuskom priklonio se proaustrijskim pobunjenicima i 1807. pobjegao na otok Vis, kojim su tada gospodarili Rusi. Poslije uhićenja Francuzi su mu sudili u Zadru, ali je proglašen nevinim i sve do smrti 1819. nastavio službu župnika.

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.