Početna Kaštela Gdje danas počiva kontroverzni emigrant iz Kaštela?

Gdje danas počiva kontroverzni emigrant iz Kaštela?

443
UDIO

Dok aktualni popis stanovništva Republike Hrvatske zvoni na (demografsku) uzbunu, s obzirom na drastičan pad ukupnog broja stanovnika (gotovo 10 % u odnosu na 2011. godinu Hrvatske – što označava regresiju na razinu popisa iz 1948. godine!), Kaštelanke i Kaštelani gotovo nemaju razloga za brigu budući se njihov broj nije (značajno) smanjio, ali niti povećao. Tako je u (po veličini i dalje) drugom gradu Splitsko-dalmatinske županije 2011. zabilježeno 38 667 stanovnika, a protekle godine:

Broj stanovnika u Kaštelima prema objavljenim rezultatima posljednjeg popisa stanovništva Republike Hrvatske provedenog 2021. godine (izvor: Državni zavod za statistiku)

Nesumnjivo je na statistički neugodne brojke kretanja stanovništa Hrvatske u proteklom desetljeću utjecao niski natalitet, ali i kontinuirano (te olakšano) iseljavanje, osobito u ostale zemlje EU. No, dok se danas razlozi iseljavanja prvenstveno vežu uz potragu za boljim životnim uvjetima – ekonomski emigranti („trbuhom za kruhom“), nakon II. svjetskog rata osobitu važnost imali su politički emigranti – za jugoslavenske vlasti, odnosno tadašnji politički sustav, „neprijateljski orijentirani.“

Filip Lukas (Kaštel-Stari, 1871. – Rim, 1958.) i neka od njegovih brojnih djela: udžbenik „Ekonomska geografija I“ iz 1923. i antropogeografski pregled „Zapadna Evropa I – Britanski otoci“ iz 1935. Istaknutog geografa, povjesničara i kulturnog djelatnika jugoslavenske komunističke vlasti su u studenom 1945. osudile na smrt zbog „akcije i propagande u korist okupatora i njegovih pomagača“, a presuda je poništena 2017. godine

Najpoznatiji kaštelanski politički emigrant toga vremena bio je Filip Lukas – rođen u Kaštel-Starom 1871. godine. Kao zaslužni znanstvenik – predavač ekonomske geografije na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi i 1928.-1945. predsjednik Matice hrvatske – bio je i vodeći intelektualac svoga doba. Tako je autor više od 170 znanstvenih radova i 12 knjiga iz geografije i povijesti, te koautor više atlasa, pa se smatra utemeljiteljem hrvatske ekonomske i političke geografije te geopolitike.

Lukas je u 1930-ima više isticao ulogu nacionalno svjesnih pojedinaca poput F. Bulića, E. Kumičića, A. Starčevića, braće A. i S. Radića te A. Šenoe – „Dr. Ante Starčević: govor prof. Filipa Lukasa, držan na komemoraciji prigodom 41-godišnjice Starčevićeve smrti u dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda, dne 28. veljače 1937.“; Enciklopedijski zbornik „Naša domovina“ iz 1943., kojeg je Lukas bio urednik

Uz znanstveni doprinos Lukasa je 30-ih godina označavalo i hrvatsko domoljublje, odnosno bliskost političkim krugovima frankovaca, što ga je svrstavalo na stranu protivnu tadašnjem jugoslavenskog unitarističkom režimu. Tako je u vrijeme Banovine Hrvatske zagovarao samostalnost, a potom pozdravio uspostavu ND Hrvatske. Ubrzo se ogradio od ustaških vlasti, koje su 1941./1942. razmatrale njegovo uhićenje, pa i likvidaciju. U svibnju 1945. izbjegao je u Austriju i potom Italiju, gdje je i umro. Lukasovi zemni ostaci su tek 2021. godine iz Rima preneseni na groblje Svetog Nikole u Starom.

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.