| |
 |
| |
Broj stavnovnika: 2014
Udaljenost od Splita: 17,5 km
Župa: Bezgrešnog Začeća BDM
Zaštitnik: Bezgrešno Začeće BDM
Glavni župni blagdani: Bezgrešno Začeće BDM, Gospa Karmelska,
Sveta Lucija, Sv. Blaž |
 |
| |
"Gdje je maslina tu je i Mediteran,
a stablo masline nad maslinama raste već 1500 godina u Kaštel Štafiliću
i svjedoči neprekidnost plemenitog okružja i umijeća ljudi, vrsnih
poljodjelaca." |
| |
U Kaštel Štafilicu raste maslina, zaštićeni spomenik prirode. Obujam
debla iznosi 6,20 m, a obujam krošnje 18m. Pretpostavlja se da je
donesena s Krfa ili južne Italije. Maslina je predstavljala Hrvatsku
1995. godine, na skupu zemalja Mediterana. |
 |
| |
Trogirski plemić grčkoga porijekla Stjepan Stafileo sagradio je
kaštel 1508. g. na podvodnoj hridi uz obalu. Po njemu je mjesto i
dobilo ime. Stambeni dio Kaštela je na južnoj strani, gdje su i vrata
na samome moru za napuštanje kaštela lađama u slučaju opasnosti. Na
sjevemom dijelu veća je obrambrena kula i sa svake strane pojedna
manja kula (manje nisu sačuvane).
Oko kaštela oblikovalo se naselje - selo pravokutnoga tlocrta koje
je bilo opkoljeno jarkom u kojemu se nalazilo more. Na sjevernoj strani
bio je izlaz iz sela nazvan Sela vrata. |
 |
| |
Tu se preko jarka spuštao drveni, most, pa je taj prostor nazvan
Brce (trg). Brvno, brvce koje je premošćivalo jarak, dalo je naziv
Brce. U Štafiliću je Brce bilo na periferiji sela, a prostor ispred
kaštela naziva se Igrišće. Za vrijeme velikih valova ili plime more
bi poplavilo selo. Štafilć je jedini kaštel koji Turci nisu uspjeli
nikada osvojiti ili zapaliti. Uz obrambene zidine sela bio je izgrađen
kaštel - palača danas nasljedno vlasništvo obitelji Pera. |
 |
| |
Prva crkvica u Štafiliću bila je izgrađena 1566., druga 1670., a
treća po redu u baroknom stilu 1765. g. nalazi se izvan jezgre sela.
Istočno od naselja nalazi se lokalitet Resnik, helenističko naselje,
dalje sjeverozapadno je crkva sv. Jurja u Žestinju, sjeverno od zračne
luke u Resniku je važno povijesno arheološko nalazište Bijaći, a na
vrhu obližnjega brda je crkva sv. Nofra (Onofrija). Prvi stanovnici
Štafilića bili su Bijaćani, čija su se prezimena do danas sačuvala. |
 |
| |
NEHAJ - kaštel, 400 m zapadno od Štafilića. Braća Ljudevit i Ivan
Lodi, 1548. g. započeli su gradnju kaštela koji nisu nikad završili.
Danas nazivan Kula ili Fortica, strši iz mora u istom stanju, a izgrađen
je do gornjih pragova prozora prvog kata. Selo oko kaštela većinom
su naselili senjski uskoci.
Gledajući kulu, podsjećala ih je na rodni Senj i Nehaj-kulu, pa nedovršeni
kaštel i selo nazvaše Nehaj. Mjesto nije bilo zaštićeno obrambenim
zidom, pa se pučanstvo za vrijeme turskih i vlaških upada većinom
sklanjalo u Štafilić. |
 |
| |
Nehaj je oduvijek bio povezan sa Štafilićem te i danas čine administrativno
jednu cjelinu i jednu župu.
Još su sačuvana neka uskočka prezimena u mjestu. Kula Nehaj, iako
nedovršena, plijeni poglede pisaca, pjesnika, turista. Ponekad,
za vrijeme plime, izgleda kao da plovi morem.
|
 |
| |
Od spomenika arhitekture u Štafiliću sačuvan je renesansni balkon
na sjeverozapadnoj kuli starog naselja. |
 |
|
