Na početku saborskog radnog dana laburist Branko Vukšić zatražio je stanku kako bi progovorio o problemu gladne djece u osnovnim školama u Hrvatskoj, o čemu su zadnjih dana pisale 24sata. Prozvao je socijaldemokrate zbog podsmjeha. Zahtjevu za stanku pridružili su se Boro Grubišić (HDSSB) i Goran Marić (HDZ).
– Mislim da se da rasprava neće pomoći ništa. Ali ako u skladu s poslovnikom zatražite da se dostavi izvješće ili ako bi imali prijedlog akta koji bi riješio taj problem – kazao je Leko.
Zadaća Sabora je voditi brigu o djeci i starijima
Nakon stanke Branko Vukšić ustvrdio je da je zadaća Sabora ne samo politizirati nego voditi broju o djeci i starijima te biti solidarni i pokazati sluh za sve tegobe koje se događaju građanima. Dok se ne nađe sistemski model kojim će se riješiti problem gladne djece u osnovnim školama, Vukšić je predložio zastupnicima da se mjesečno odreknu polovice zastupničkog paušala koji iznosu 1500 kuna po zastupniku. Taj zahtjev i pismeno će uputiti Saboru.
– Pomozimo tim novcem školama koje nemaju organiziranu prehranu za djecu. Molim da se ministar Jovanović obrati Saboru i javnosti s konkretnim podacima o ovoj temi – kazao je.
Osvrnuo se i na opasku predsjednika Sabora da je o ovoj temi mogao postaviti i zastupničko pitanje. Laburist je kazao kako to nije učinio jer je jučer dobio odgovor na pitanje koje je postavio početkom 2013.godine.
– Ova tema o kojoj govorim ne može čekati godinu dana – kazao je.
Ustvrdio je da podsmijeh socijaldemokrata na temu pothranjene djece govori o tome da nemaju doticaj sa stvarnošću.
“Gladi ljudi u Hrvatskoj se stide progovoriti”
– Voze se u autima i iz svojih kabineta izgleda ne izlaze, a čak i ne prate ono što se piše u medijima. Nazvala me gospođa i rekla mi je kako Sabor može o ćirilici progovarati i politizirati, a da se gladi u Hrvatskoj stide progovoriti. Ne stidimo se, o tome treba progovoriti. Mnogi se ponašaju poput francuske kraljice Marije Antoanete koja je rekla ako nemaju kruha neka jedu kolače jer stvarno nemaju doticaj sa zbiljom – naveo je Vukšić razloge za svoj istup.
“Glad ubila više ljudski nego svi ratovi zajedno”
Iznio je alarmantne podatke koje se ne odnose na Hrvatsku. Napomenuo je da svakih 5 sekundi jedno dijete mlađe od 10 godina umire od gladi u svijetu. Prema podacima iz 2004. upravo je glad ubila više ljudski nego svi ratovi zajedno, dok 10 milijuna djece mlađe od 5 godina umre svake godine od gladi. Naveo je i podatak da 40 milijuna djece mlađe od 5 godina pati od nedostatka vitamina A, a svake godine vid izgubi 13 milijuna djece.
– I to se neko reći ne događa nama. Događa se nama, ne ovako drastično. Pedagozi u školama upozoravaju, neke su već zbog toga i kažnjene u gradu Zagrebu da su djeca pothranjena, da djeca koji nisu lopovi kradu drugoj djeci užine koje se donose u školu. S nekoliko pedagoga smo razgovarali koji kažu da ima u tome istine – kazao je.
“Glad djece je posljedica ekonomske krize”
Boro Grubišić (HDSSB) kazao bi da bi polovica paušala od svih zastupnika bila dovoljna za škole u Brodsko-posavskoj županiji te se upitao gdje je ostak Hrvatske. Glad djece je kaže posljedica ekonomske krize u kojom su roditelji pod blokadama.
– Možemo mi biti dobrotvori, hvala Bogu, nitko nije protiv toga ali bi se to sustavno trebalo rješavati u ministarstvu koje se loše ponaša i djeluje na zaposlenike, a o djeci da ne govorimo – kazao je Grubišić.
Napomenuo je da osim gladi kod djece imamo i problem pretilosti jer se zbog neimaštine roditelja hrane samo ugljikohidratima.
– Svi govorimo da je doručak najvažniji obrok u prehrani čovjeka. Djeca žive na smokiju, čipsu ili nekakvom Bananku, komadiću pizze ako roditelj može kupiti i priuštiti to djetetu. Onda imamo avitaminoze, anemije, karijes zubi itd – upozorio je HDSSB-ovac.
Goran Marić (HDZ) napomenuo je da su djeca najosjetljiviji dio društva.
– Imamo djece koja nemaju što doručkovati i bez doručka su, a imamo djece kojima se helikopterima nose doručci. To je situacija koja je došla u posljednjih 20 godina. Roditelji imaju obvezu skrbiti o djetetu i brinuti o njegovom razvoju, ali ljubav nije jedina iako je najnužnija. Potrebni su i ostali uvjeti, pa i materijalni uvjeti – kazao je.
Iako se mnogi zasmiju na riječ glad, jer sit gladnom nikada nije vjerovao, Marić je ustvrdio da siromaštva u Hrvatskoj ima.
“U civiliziranom društvu kakva je Hrvatska siromaštva ne smije biti”
– U civiliziranom društvu, državi s prirodnim potencijalom kakva je Hrvatska siromaštva ne smije biti – poručio je.
No napomenuo je da su uzroci siromaštva i našoj zemlji nezaposlenost, ali i naveo da je pogubno za društvo kad su zaposleni siromašni jer plaćom ne mogu podmiriti najnužnije ljudske potrebe. Također imamo i problem rada bez plaća.
– U 17 godina je u Hrvatskoj samo neto dobiti isplaćeno 375 milijarda kuna. S bruto nacionalnim dohotkom, brojem stanovnika država koja isplati toliku neto dobiti ne bi smjela imati ni jednog siromašnog odraslog, a kamoli djeteta – izjavio je.
Marić ističe da se “grandomanija učahurila u hrvatsko društvo i zbog svojih hedonističkih prohtjeva stvorila jedan nezaštićeni sloj.
– To može samo promijeniti politika i raspodjelom dohotka.
Prava mjera bogatstva ne smije biti nikada ni blizu siromaštvu, ali ni predaleko od siromaštva – zaključio je.
Predsjednik Sabra Josip Leko napomenuo je da su svi oni socijalno osjetljivi na svoj način.
– Ova tema sasvim sigurno zaslužuje stalnu brigu nas i institucija države. Ali da bismo mogli biti aktivni, kreativni u izgradnji sustava socijalne osjetljivosti u našem društvu predlažem da se na pisani način sugerira kako doći i izgraditi bolji sustav – apelirao je Leko na zastupnike.
Rasprava o prijedlogu Zakona o zaštiti potrošača
Hrvatski sabor zasjedanje nastavlja raspravom o koji bi, tvrde u Banskim dvorima, trebao pridonijeti većoj razini zaštite potrošača u Hrvatskoj.
Prema prijedlogu, trgovci bi kod sniženja, rasprodaja i akcija morali isticati staru i sniženu cijenu, a akcije bi mogle trajati najduže 30 dana. Kupci bi u roku od 14 dana mogli vratiti robu bez objašnjenja.
Sezonska sniženja bila bi definirana kao prodaja proizvoda po sniženoj cijeni nakon proteka sezone, najviše tri puta na godinu i s propisanim rokovima prodaje.
IZVOR: 24SATA.HR
