Početna Nekategorizirano ICJ – “Hrvatska nije imala nikakve zločinačke namjere prema Srbima”

ICJ – “Hrvatska nije imala nikakve zločinačke namjere prema Srbima”

566
UDIO

PRED Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu završena je usmena rasprava po tužbi Hrvatske protiv Srbije i protutužbi Srbije protiv Hrvatske. Sudsko vijeće po završetku glavne rasprave vijeća u tajnosti. Vijećanje se odvija u pet faza. Presudu se očekuje u roku godine dana, bit će obvezujuća i bez prava na žalbu.
 
“Kako napad koji je u skladu s međunarodnim ratnim pravom može biti genocidan u svojoj prirodi?”
 
Hrvatski pravni tim danas je odgovarao na protutužbu Srbije. Član hrvatskog pravnog tima Kier Starmer istaknuo je kako je teza o prekomjernom granatiranju gradova u Krajini oduvijek bila središnja teza u protutužbi Srbije, ali iz posljednjih usmenih izlaganja pravnog tima Srbije može se zaključiti da je Srbija izgubila vjeru u svoju protutužbu.
 
“Tuženik temelji svoje argumente na tome da su topnički napadi bili nezakoniti jer su bili nasumični. Hipotetska tvrdnja o kojoj je William Schabas toliko dugo govorio u svome završnom obraćanju nije hipotetska. Tuženik sada tvrdi i iznosi argumente koji su toliko različiti od njihovih prvobitnih tvrdnji da ih je teško povezati”, rekao je Starmer. 
 
Philippe Sands istaknuo je pak kako je pravni tim Srbije u petak “potpuno odustao od pokušaja da uvjere Sud da je granatiranje četiriju gradova u Krajini bilo nezakonito”. Umjesto toga, kaže, sada temelje svoj slučaj na argumentu da bi ovaj Sud trebao zaključiti da je granatiranje četiriju gradova bilo genocidno u svojoj prirodi”. “Kako napad koji je u skladu s međunarodnim ratnim pravom može biti genocidan u svojoj prirodi? To je kontradiktorno i besmisleno”, zaključio je Sands.
 
Da bi protutužba Srbije uspjela. morala bi proizvesti izravan dokaz genocidnog plana, a nije prezentirala takav dokaz. ICTY je zaključio da brijunski transkript nije takav dokaz”, kaže Philippe Sands.
 
“Hrvatska nije imala nikakve zločinačke namjere protiv Srba”
 
Zaključno izlaganje održala je zastupnica RH Vesna Crnić-Grotić, koja je kritizirala Srbiju zbog manipulacije brojkama.
 
Navela je kako je Hrvatska Sudu prije dva tjedna predala jedini vjerodostojni dokument s brojem nestalih. Taj broj je 1663 i uključuje sve nestale osobe na području RH od 1991. do 1995., uključujući i Hrvate i Srbe i građane drugih nacionalnosti.
 
Crnić-Grotić je također napala strategiju izjednačavanja krivnje, te poručila kako nismo svi isti. “Kao što je ovdje već mnogo puta izneseno, Hrvatska nije imala nikakve zločinačke namjere protiv Srba tijekom razdoblja 1991-1995, kao što je to i dokazano u brojnim presudama Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju. Nismo svi isti i tražimo da Srbija preuzme kaznenu odgovornost za svoje politike”.
 
Citirajući knjigu o Slobodanu Miloševiću izdanu 2002. čiji je koautor bio William Schabas, profesor međunarodnog prava koji je danas član pravnog tima Srbije.
 
Hrvatska zastupnica pokazala je Sudu kako je današnji član srpskog pravnog tima zapravo u prošlosti razmišljao jednako kao i hrvatski pravni tim. Također je istaknula vrijednost operacije Oluja.
 
“Operacija Oluja bila je operacija kojom je završeno postojanje kriminalne tvorevine Republike Srpske Krajine i ono je omogućilo da počne kazneni progon onih koji su krivi za zločin u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a mnogi od njih su nakon toga i osuđeni pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju”, zaključila je Crnić-Grotić.
 
Presuda obvezujuća
 
Presuda ICJ-a je obvezujuća, konačna i bez prava na žalbu. Ukoliko jedna od strana u sporu smatra da druga nije poštovala odredbe presude može se žaliti Vijeću sigurnosti UN-a koje ima mogućnost poduzeti mjere protiv države prekršiteljice.
 
Prosječno vijećanje sudaca traje tri do šest mjeseci, no kod kompliciranijih slučajeva protegne se i na godinu dana. U slučaju tužbe BiH protiv Srbije za genocid vijećanje je trajalo oko deset mjeseci.
 
Nakon završetka glavne rasprave svaki od 17 sudaca prvo će sam proučiti argumente Hrvatske i Srbije. Poslije će se prvi put sastati kako bi razmijenili stajališta o predmetu. Predsjednik suda tada u pisanoj formi članovima suda daje popis pitanja o kojima, po njemu, treba presuditi. Potom se suci o tomu očituju, a pitanja mogu i nadopuniti. Svako pojedino očitovanje dobiju svi suci.
 
Svaki sudac zatim kroz nekoliko tjedana priprema svojevrsnu mini-presudu koja se daje drugim sucima kako bi svi stekli uvid u stajališta svojih kolega i dobili ideju što je mišljenje većine.
 
Rasprave teku redoslijedom obrnutog senioriteta, što znači da stajališta o pojedinom pitanju prvo iznose ‘ad hoc’ suci, a na kraju potpredsjednici i predsjednik ICJ-a.
 
Nakon toga tri suca za koje se utvrdi da su najbliže većinskom stajalištu formiraju odbor za pripremu nacrta presude. Nacrt se šalje svim članovima sudskog vijeća koji ga nadopunjuju svojim prijedlozima i amandmanima. Tročlani odbor potom razmatra hoće li usvojiti primjedbe i amandmane i izrađuje konačni nacrt prijedloga presude.
 
Završni nacrt prolazi u sudskom vijeću prvo i drugo čitanje. Tek na kraju drugog čitanja slijedi glasanje redoslijedom obrnutog senioriteta. Suci moraju glasati za ili protiv predložene presude, bez mogućnosti suzdržavanja. U slučaju parnog broja sudaca presudni glas ima predsjednik suda.
 
Presuda se izriče javno i na nju nema mogućnosti žalbe. Objavljuje se na engleskom i francuskom jeziku i ima od desetak do, dosad najviše, 270 stranica.
 
Josipović: Hrvatski pravni tim je napravio dobar posao
 
“Hrvatski pravni tim u Haagu obavio je dobar posao, učinili su najbolje što se moglo”, ocijenio je predsjednik Ivo Josipović koji je i sam radio na hrvatskoj tužbi protiv Srbije za genocid prije nekoliko godina.
 
“Mislim da su napravili dobar posao, a što će sud odlučiti to je teško predvidjeti, znamo sve okolnosti, teškoće dokazivanja, pravne probleme, jednom riječju zadovoljan sam s nastupom naše ekipe”, rekao je Josipović nakon što je na Međunarodnom sudu pravde završio raspravni dio postupka po tužbi Hrvatske za genocid i protutužbi Srbije.
 
Miljenić zadovoljan odrađenim na Međunarodnom sudu u Haagu
 
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić zadovoljan je poslom koji je Hrvatska napravila na Međunarodnom sudu pravde u Haagu, gdje je danas završena jednomjesečna usmena rasprava u postupku hrvatske tužbe za genocid protiv Srbije i srpske protutužbe, ali je kritizirao ponašanje Srbije ocijenivši da je u protutužbi otišla u „povijesne lamentacije.
 
„Izuzetno sam zadovoljan i ponosan na posao koji je odrađan. Ovo je posao koji je započet 1999. godine, na njemu je rađeno 15 godina i naš nastup (na sudu u Haagu) i argumenti koje smo iznijeli zbilja pokazuju da je posao dobro napravljen“, izjavio je Miljenić novinarima danas u Splitu, vezano za završetak usmene rasprave pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ, u postupke u kojem je Hrvatska podnijela tužbu protiv Srbije za genocid nad Hrvatima tijekom Domovinskog rata od 1991. do 1995., dok je Srbija podnijela protutužbu protiv Hrvatske za genocid nad srpskim stanovništvom tijekom Oluje 1995.
 
„Druga strana, Srbija, je nažalost otišla u neke povijesne lamentacije koje ne vode ničemu i ne pridonose ničemu“, dodao je Miljenić.
 
Ministar pravosuđa naglasio je kako je prvi i osnovni cilj Hrvatske bio prezentirati ono što se stvarno dogodilo, i za što mi teretimo Srbiju da je napravljeno, a to je – agresija na Republiku Hrvatsku.
 
„Nitko iz Hrvatske nije prešao u Srbiju da bi tamo počinio bilo što, nego je upravo bilo obrnuto. Svi znamo da je Srbija time rukovodila i smatramo kako je ovo bio zadnji forum gdje su se te stvari mogle iznijeti. Očekivanja su, znači, već ispunjena kroz to“, kazao je ministar Miljenić.
 
Najavio je da će danas ili sutra biti objavljeni svi materijali, iskazi, karte i dokumenti na kojima se bazira hrvatska tužba.
 
„Vidjet ćete što je napravljeno i imat ćemo taj povijesni dio fiksiran na neki način. Evo, to je ono što smo htjeli napraviti“, dodao je Miljenić.
 
Lošim je ocjenio pokušaje Srbije da relativizira Međunarodni sud pravde i njegove presude.
 
„One su takve kakve jesu, sve zemlje ih trebaju prihvatiti. Mi u jednom dijelu možemo biti zadovoljni, ali bi prihvatili i da nismo. To očekujemo od bilo koje druge zemlje – pogotovu zemlje koja se sprema ući u Europsku uniju“, kazao je Miljenić.
 
Naglasio je da je za ulazak u EU potrebna suradnja i prihvaćanje odluka međunarodnih sudova – kako osuđujućih tako i oslobađajućih, i nerelativiziranje tribunala.
 
Na novinarski upit zna li se koliki su troškovi postupka pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, ministar Miljenić je odgovorio kako se troškovi znaju i bit će objavljeni.
 
„Oni se za sada nisu objavljivali zato što je postupak danas još uvijek u tijeku i navođenje troška i stavki zapravo bi drugoj strani ukazalo ono što se radilo“, rekao je.
 
Dodao je kako će se proći procedura “skidanja povjerljivosti” te će troškovi biti objavljeni.
 
Ministar pravosuđa Miljenić danas je u Splitu lokalnim sudskim i političkim dužnosnicima predstavio prijedlog reorganizacije pravosudnog sustava u Republici Hrvatskoj.
 
IZVOR: INDEX.HR