Josip Broz Tito (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), hrvatski i jugoslavenski političar, jugoslavenski državnik i komunistički vođa. Član KPJ od 1920. Od godine 1937. njen organizacijski, a zatim i glavni tajnik (u nazivlju partije: organizacioni i generalni sekretar). Organizator i neprikosnoveni vođa Narodnooslobodilačkog rata 1941.-1945.. Neprikosnoveni vođa SFRJ tijekom 35 godina.
Hrvatska enciklopedija (2. svezak, 2000.) sažeto prikazuje njegovu povijesnu ulogu: »Iz rata izlazi kao priznati vojskovođa i političar; vođa u antifašističkom ratu, zaslužan za vraćanje Hrvatskoj Istre, Rijeke i otokâ, ali i odgovoran za odmazdu i represiju pri kraju rata i u poratnom razdoblju. (…) Vladao je Jugoslavijom 35 godina hoteći pomiriti neovisnost Jugoslavije, ravnopravnost među njezinim nacijama i komunističku vladavinu.«
Titu se nikako nemogu osporiti nevjerojatni ekonomski uspjesi Države kojoj je bio na čelu, ali ni mnogi zločini koji su počinjeni pod znakom u kojeg je slijepo vjerovao a poslije nije niti postavio na svoj grob. Činjenica je da su rjetki narodi doživjeli takav napredak, osjetili takav državni ponos za njegove vladavine. Zasigurno je ušao u povijest kao jedna od najkontroveznijih ličnosti u skorijoj povijesti, što je za života i dokazivao brojnim susretima sa Staljinom, Kenedijem, Britanskom kraljicom i svim največima. Pogreb mu je bio jedan od najposječejnijih u povijesti.
Nepobitna istina je da za njegova života na prostorima bivše Jugoslavije nije bilo proljevanja krvi, Jugoslaven je u pravom smilsu bio svoj na svome, poštovan u cijelom svijetu, a JNA jedna od najjačih vojnih sila u Europi. JNA je bila vojska koja je proizvodila u “svojim” pogonima oružja od podmornice do mlaznih aviona.
Državu koju je stvarao desetljećima, nakon njegove smrti razne nacionalne struje su proglasile nevaljalom, tamnicom svakog naroda te su je naposlijetku u krvavom ratu i uništile.
Treba spomenuti i njegovu neospornu ulogu u stvaranju pokreta nesvrstanih, savršeno žongliranje između zapada SADa s jedne strane i istoka SSSR s druge strane.
Pokušaj zatiranja Katoličke Crkve nije mu uspio, a ovih dana žrtva njegov režima, Blaženi ardinal Alojzije Stepinac proglašen je Svetim.
Svakako u svim svjetlima velika ličnost s kojom će se povijest još dugo baviti, na žalost ili sreću pojedinaca.
