Vinkovačka Spačva na neki je način kolateralna žrtva političke hajke na Slavka Linića zbog navodno precijenjene vrijednosti zemljišta kojom je oštećen državni proračun. Iako je Linića to koštalo pozicije, dobra je vijest da Spačva trenutno posluje odlično, a na isti način i puni državni poračun.
Spačva je danas, dobrim dijelom zahvaljujući i Liniću, odnosno predstečajnoj nagodbi, tvrtka sa 600 zaposlenih ljudi, s kvalitetnim proizvodnim programom i proizvodima koji se prodaju na inozemnim tržištima i tvrtka koja dobrano puni i punit će državni proračun, piše Glas Slavonije.
Nas u Spačvi zanima jedino posao, ne i politička događanja oko naše predstečajne nagodbe. Mogu reći kako imamo stabilnu proizvodnju. Iz proizvodnje izlaze na tržište isključivo finalni proizvodi, a pripremamo i investicijski ciklus u vrijednosti stotinjak milijuna kuna.
Redovito plaćamo sve poreze i obveze, redovito isplaćujemo plaće koje su za 15 posto više od prosjeka u drvnoj industriji. U protekla dva-tri mjeseca zaposlili smo pet mladih diplomiranih ekonomista, dva diplomirana inženjera elektrotehnike i jednog drvne tehnologije. Ti mladi stručnjaci, koji govore i strane jezike, neće morati zbog posla napustiti ovaj kraj ili Hrvatsku. To su podaci o kojima mogu govoriti”, rekao je Dario Puljiz, predsjednik uprave Spačve.
Porez na sačuvana radna mjesta
Spačva je u probleme došla 2008. godine dolaskom krize i padom potražnje na svim izvoznim tržištima. Istovremeno su fiksni troškovi ostali isti, a krediti za investicije kojima je osuvremenjena proizvodnja (od 2005. do 2008. investirano je 80 milijuna kuna), morali su se vraćati.
Cijelo vrijeme proteklih kriznih godina u Spačvi je zadržana proizvodnja i zaposlenici, plaće su se isplaćivale unatoč velikim teškoćama. Da je poslovodstvo otpustilo višak radnika, možda Spačvi nikada ne bi bila potrebna predstečajna nagodba!?
Proizvodnja i zaposlenost održana je najvećim dijelom tako da je tvrtka kasnila s plaćanjem Hrvatskim šumama, najvećem dobavljaču sirovine. I taj nagomilani dug Hrvatskim šumama bio je najveći balans tvrtke u nastavku poslovanja, posebice stoga što su HŠ na dug zaračunale zatezne kamate od čak 17 posto. Spačva je u tri godine platila čak 38 milijuna kuna samo kamata Hrvatskim šumama. Bio je to, kako su u Spačvi znali reći, “porez” na sačuvana radna mjesta.
IZVOR: I.La./ Glas Slavonije
