Početna Nekategorizirano Demokracija je u Hrvatskoj još u povojima

Demokracija je u Hrvatskoj još u povojima

434
UDIO

 
ZAGREB – Razvoj demokracije u Hrvatskoj je u zastoju, smatra američka organizacija Freedom House. Neki hrvatski znanstvenici se ne slažu s tom tvrdnjom ukazujući da se navedeni argumenti mogu interpretirati i potpuno drukčije. Demokratski razvoj Hrvatske zadobiva negativan trend, zaključak je iz ovogodišnjeg izvještaja američke nevladine organizacije Freedom House, objavljenog sredinom ovog mjeseca. Drugim riječima, taj proces stagnira, ako je vjerovati studijama koje već duži niz godina ta adresa provodi nad 29 (post)tranzicijskih zemalja Europe i Euroazije. Kao što su već objavili domaći mediji, Hrvatska je tako izgubila primat u demokratskom razvoju koji je imala među državama nastalim iz SFR Jugoslavije. Za to su prema Freedom Houseu krivi određeni momenti u sferi civilnog društva i pravosuđa.
 
U pet od sedam promatranih kategorija, Hrvatska i dalje drži rezultat na razini prethodnih godina. Ali, demokratski je nepovoljnim procijenjeno odbijanje Ustavnog suda RH da se izjasni o legalnosti ustavne definicije braka, što je bila predmetom referenduma. Jednako je okarakteriziran i sukob Ministarstva financija i sudova oko kontrole nad predstečajnim nagodbama. Konačno, lošiju ocijenu u kategoriji pravosuđa, koja Hrvatskoj tradicionalno smanjuje ukupni rezultat, izazvala je i afera znana kao Lex Perković.
 
Što se tiče kategorije posvećene civilnom društvu, pad se ponovno tumači konzervativnim zaokretom uslijed referendumskog definiranja braka kao zajednice muškarca i žene. Spominje se i općenito zauzimanje tvrđeg stava prema pravima homoseksualaca, temi seksualnog obrazovanja i pobačaja. Freedom House nalazi da su aktualni procesi antidemokratski i da odudaraju od europskih ideala i standarda manjinskih prava. Za stajalište o svemu tome priupitali smo neke od hrvatskih znanstvenih autoriteta, te nekolicinu građana koji su pristali dati nam svoje mišljenje za ovaj članak.
 
„Predlažem da ove i slične rezultate određenih društvenih i političkih izvještaja uzimamo sa zrnom soli“, rekao nam je sociolog politike Dragan Bagić, „primjerice, baš kad se radi o temi referenduma o definiciji braka“. 
 
Bagić ističe kako je osobno bio protiv ograničavanja LGBT-prava. Ipak, on smatra da se referendumska inicijativa generalno može promatrati i kao demokratski uspjeh civilnog društva. Ili kao rast neovisnosti o političkoj eliti, što npr. sindikatima, s druge strane, ne polazi za rukom. 
 
„To znači da je polazište nositelja studije možda pretjerano ideološki opterećeno“.
 
Naš sugovornik s Filozofskog fakulteta u Zagrebu slično razmišlja i o pravosuđu. 
 
„Moglo bi se činiti da pravosuđe pokazuje veću nezavisnost prema aktualnoj vlasti lijevog centra. Ali, mislim da bismo se mogli iznenaditi prvom prilikom kad odnos snaga bude drukčiji, da bi se moglo ispostaviti kako to vrijedi i za drugi dio političkog spektra“, vjeruje Bagić. 
 
Zoran Malenica s Pravnog fakulteta u Splitu, pak, drži kako indikatori možda nisu najprecizniji, premda se inače slaže s općenitom konstatacijom o stagniranju razvoja demokracije.
 
„U vezi sa spornom referendumskom inicijativom“, riječi su Malenice, „bilo bi bolje i demokratskije da smo umjesto reproduciranja nekih starih sukoba, konačno otvorili raspravu o karakteru hrvatskog izbornog sustava. Da se porazmislilo o, recimo, kombiniranju sadašnjeg razmjernog izbornog sustava i preferencijalnog glasanja“. 
 
Podsjećamo, takav model bio je primijenjen na nedavnim europarlamentarnim izborima. Niti rezultat vezan uz pravosuđe ne iznenađuje Malenicu, jer on vjeruje da je taj sektor i dalje premrežen koruptivnim utjecajima, od samog izbora novog kadra do pojedinih sudskih postupaka.
 
„A što se tiče civilnog društva, čini mi se da je došlo do izvjesnog generacijskog zasićenja među aktivistima. Čast iznimkama, ali tu nema valjane selekcije novih snaga“ rekao je Zoran Malenica za DW. 
 
Konačno, umjesto zaključka smo izdvojili jedno razmišljanje Dragana Bagića koji se osvrnuo i na određena promišljanja anketiranih građana, a što ih donosimo uz ovaj članak. Riječ je o odnosu demokratskog razvoja i ekonomskog, materijalnog prosperiteta, te rangiranju tih dvaju društvenih prioriteta.
 
„Ne treba uzimati zdravo za gotovo da oni nužno idu zajedno. Štoviše, ekonomska efikasnost političke elite lako može ugroziti razvoj demokracije u zemljama s manjom tradicijom i stabilnošću demokratskih institucija“, ističe Bagić, pozivajući se na novije primjere Rusije, Mađarske i Turske. 
 
Ekonomska uspješnost naspram globalne krize rezultirala je dodatnom izbornom podrškom tamošnjim političkim liderima, naime, koji su daljnji legitimitet zloupotrebili kako bi umanjili neke od već dosegnutih demokratskih standarda.
 
IZVOR: seebiz.eu