LONDON – Rusija ponovo uspostavlja dominaciju u istočnoj Europi, ali za razliku od vojske SSSR-a, sada se koristi ogromno ulaganje u ekonomije tih država, piše Bloomberg. Skoro sve istočnoeuropske zemlje su odmah poslije sloma Sovjetskog Saveza, pre četvrt veka, pohrlile da uđu u EU i NATO, ali sada neke od njih, pritisnute teškom ekonomskom krizom, rado pozajmljuju novac od Rusije koja je u toj regiji posljednjih godina ostvarila pravi ekonomski desant.
Zapadni analitičari ističu, priznajući tu činjenicu, da je to logično kada se ima u vidu da Moskva raspolaže novcem kojim je u stanju kupiti gotovo sve što poželi.
Bloomberg u svom specijalnom izdanju Business week konstatira da zbog takve, nove, ekonomske realnosti, vodeći političari iz Mađarske, Slovačke i Češke, se otvoreno protive uvođenju oštrijih sankcija EU protriv Rusije, usprkos stalnim prijetnjama nekih moćnih članica Unije da će se Moskva, zbog ukrajinske krize, suočiti s vrlo jakim i neugodnim embargom.
Bugarska je, doduše, pristala zamrznuti radove na plinovodu „Južni tok“, ali Austrija je istovremeno potpisala, prilikom nedavne posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina Beču, ugovor po kojemu se obvezuje sudjelovati u realizaciji tog projekta koji snažno podržava i njen susjed – Mađarska, konstatira američka agencija. Ona napominje da je Moskva „kupila“ lojalnost Budimpešte i novim kreditom za gradnju dva nuklearna reaktora, vrijednim oko deset milijardi dolara, a odobrenim sa rokom povraćaja od 30 godina i po kamatnoj stopi nižoj od tržišnih.
Kada bude završen „Južni tok“ utjecaj Rusije na istočnoeuropske ekonomije, a to je tržište sa oko 140 milijuna ljudi, dodatno će se povećati i teško je povjerovati da će lideri spomenutih zemalja propustiti priliku da na duži rok osiguraju vlastitu energetsku budućnost, tvrdi Otilija Dand ekspert kompanije „Teneo intelligence“.
Dand, koja je konsultant za političke rizike, smatra da će političari Mađarske, Slovačke, Češke i nekih drugih zemalja te regije učiniti sve što je potrebno da „nacionalne interese stave ispred interesa EU“, a takvu situaciju Rusija koristi za provođenje politike u stilu „zavadi pa vladaj“. U ostvarenje te strategije „upregnute“ su i velike moskovske banke, navodi se dalje u analizi Bloomberga.
Američka agencija kao dobar primer za takvu politiku Moskve navodi i skorašnju odluku najveće ruske komercijalne banke Sberbanke da hrvatskoj kompaniji Agrokor odobri kredit od 820 milijuna dolara i time joj omogući preuzmanje poznate slovenske trgovačke marke Mercator. Zahvaljujući tome na Balkanu će se pojaviti novi regionalni lider u maloprodaji.
Ovaj izlet u agrarni sektor ipak ne znači da Rusija i dalje neće najveću pažnju posvetiti ulaganjima u energetiku istočne Europe, navodi dalje Bloomberg i podsjeća da je Moskva početkom ove godine najavila i ulaganje u vrijednosti od 1,2 milijarde dolara u slovačku energetsku kompaniju koju će najvjerojatnije morati prodati sadašnji vlasnik talijanski „Enel“.
Glavni izvršni direktor „Enela“ Francesco Starace saopštio je da njegova kompanija razmatra prodaju svojih podružnica u Slovačkoj, jer je to najbrži put da prikupi svjež kapital i riješi tekuću nelikvidnost. Slovačka je, inače, zainteresirana da sa ruskim kapitalom dovrši još u sovjetsko vrijeme projektiranu atomsku elektranu „Moćovce“, piše tisak u Bratislavi.
„Novac rješava sve“, kratko je objasnio uzroke sadašnje ekonomske ekspanzije Rusije u Slovačkoj i nekim drugim istočnoeuropskim zemljama Starace, dok glavni ekonomist londonske „Standard bank plc“ Timothy Ash konstatira da je ekonomska i gepolitička ekspanzija Moskve u zemljama nekadašnjim satelitima bivšeg Sovjetskog saveza do sada bila uspješna.
Direktor Njujorškog sveučilišta u Pragu Jirži Peha, koji je ranije bio i savjetnik pokojnog predsjednika Češke Vaclava Havela, upozorava da tri malene pribaltičke republike – Estonija, Letonija, i Litva, a također i Poljska, otvoreno zaziru od prodora ruskog kapitala i zagovaraju oštriji stav EU prema Rusiji zbog ukrajinske krize.
Peha kaže da njegova i neke druge istočnoeuropske zemlje, koje se zalažu za čvršće ekonomske veze sa Moskvom, u suštini provode „oportunističku politiku prema Rusiji u vrijeme ukrajinske krize“.
S takvom ocjenom suglasna je i Otilia Dhand. Ona napominje da u praksi Moskva to koristi tako što „investira milijarde dolara u neke od manjih članica EU i time kupuje njihovu lojalnost. To je apsolutno racionalna biznis odluka“, zaključuje svoje razmišljanje na ovu temu ekspert kompanije „Teneo intelligence“.
IZVOR: seebiz.eu
