Početna Hrvatska Studentski rokovi – Ima li ih dovoljno?

Studentski rokovi – Ima li ih dovoljno?

1037
UDIO

Rujan je za većinu studenata iscrpljujući ispitni mjesec, u kojem se provode mnoge noći uz knjige i skripte kako bi se što bolje pripremili ispiti kako bi “očistili” godinu. Ipak, često se postavlja pitanje postoji li dovoljno ispitnih rokova ili je određeni broj rokova sasvim dovoljan kako bi studenti ispunili svoje obveze?

Sukladno oprečnim mišljenjima, nekima je malo i četiri roka po četiri ispitna termina, a nekima je to sasvim dovoljno kako bi spremili materiju za polaganje ispita. Možemo primjetiti kako se Bolonja u pravom smislu ne provodi baš najuspješnjije na hrvatskim fakultetima zbog čega prvenstveno najviše studenti i ispaštaju, ne toliko svojom krivnjom.

Pričali smo sa splitskim studentskim predstavnicima oko ovog, vječitog studentskog pitanja, koji su nam rekli kako smatraju da je dovoljan broj ispitnih rokova, kao i ispitnih termina unutar rokova, no da “panika” zna ponekad nastati jer se ne zna kad će profesor upisivati ocjene i kad se trebaju novi termini raspisati.

– Student uglavnom puše kad mu dođe do vrata kad mu fali jedan rok i tad počinje problem. Po studentskom principu Bolonje svaki predmet ima četiri ispitna roka, a unutar svakog roka je jedna cjelina od određenog broja dana koji se sastoje od ispitnih termina. Studentu u tom ispitnom roku profesor može dati priliku izlaska na ispite svakog dana. Rok kao takav je zaključan i postoje po bolonjskom procesu četiri roka. Tijek je takav da svaki student koji je cijelu godinu normalno polazio na predavanja, sve vježbe, kolokvije i odslužio svoje obaveze pretpostavka je takva da on mora položiti predmet na koji izlazi – govori nam Luka Pezelj, v.d. predsjednika Studentskog zbora, Sveučilišta u Splitu.

Pezelj ističe kako nisu svi studenti u konačnici upoznati sa sistemom bolonjskog studiranja i da se tu stvara problem jer samim time ni ne znaju u potpunosti svoja stečena prava što se tiče studiranja ali i studentskih rokova. Također je naveo kako su FESB i Kineziološki fakultet jedni od rijetkih sastavnica Sveučilišta koje su oličenje provedbe bolonjskog sustava i samim time stvaraju i uspješne rezultate kao i veliku prolaznost studenata.

Vraćajući se na problematiku s ispitnim rokovima, Pezelj ističe kako se dekanskom roku može legalnost dovesti u pitanje, no navodi kako je pravilnije reći da se radi o dekanskom terminu unutar dekanskog roka, koji ide u korist, naravno studentima.

– Ne bih htio dušu griješiti, no kriva je terminologija riječi dekanskog roka, tu se dovodi pitanje legalnosti s obzirom na to da su dopuštena četiri roka, no da bi se išlo u korist studentima uspostavljen je dodatni termin unutar četvrtog roka kako bi studenti imali priliku dodatno izaći na ispit i polagati za veću ocjenu, odnosno polagati ispit kako bi očistili predmet. Stvar je samo u terminologiji definicije – navodi Pezelj.

Također, kaže kako bi prema Bolonji svaki četvrti rok jednog ispita trebao biti komisijski, a studenti krivo definiraju komisiju koja zapravo mora vidjeti zašto student kod jednog profesora mora izaći četvrti rok polagati jedan ispit.

– Komisija je tu da zaštiti studenta od samovolje jednog profesora, a predstavlja se priča da komisija zapravo dolazi čuvati profesoru leđa što nije u duhu Bolonje. Problem nastaje i jer dosta profesora nije uspjelo apsorbirati Bolonju, nisu se uspjeli prilagoditi na taj novi sustav – nadodaje Pezelj.

Zanimalo nas je njegovo mišljenje i oko poskupljenja i plaćanja apsolventske godine koju je Senat u Zagrebu usvojio pa povukao zbog negodovanja studenata. Stara cijena je bila 1.200 kuna, a prema najnovijem cjeniku, netom prije početka nove akademske godine, školarina je dosegla 7.200 kuna. Pezelj je komentirao praksu splitskog sveučilišta, te kakav je odjek ostavilo povišenje školarine u Zagrebu.

Nadalje je rekao kako je u Splitu nastala specifična situacija za koju su se studenti izborili i kako sumnja da će se nešto nastalo u Zagrebu negativno odraziti na splitsko Sveučilište.

– Sveučilište je suočeno s novom situacijom, a to je potpisivanje novih programskih ugovora tj. novi način financiranja svih Sveučilišta u Hrvatskoj, a to je stvar više politike. Ni sami ne znaju koliki je realan trošak studenta i što znače nova poskupljenja za studente. Mi smo jedino Sveučilište u Hrvatskoj koje u svom pravilniku ima odluku da studenti koji prebacuju jedan predmet od pet ECTS bodova ili diplomski rad u novu akademsku godinu ne plaćaju ništa, a svaki dodatni bod se plaća posebno. To je izborena borba od prije tri ili četiri godine i slijed zdrave logike poštenih ljudi kojima trebamo biti jako zahvalni – odlučno će Pezelj.

S tim se slaže i njegov kolega Marin Spetič, predsjednik Studentskog zbora Filozofskog fakulteta u Splitu. Njihova se mišljenja se u mnogo čemu podudaraju, a prvenstveno oko brige za studente. Spetič nam je kazao kako studenti imaju četiri ispitna roka s dovoljno termina za ispite, no kako to nekima ipak nije dovoljno.

– Imamo dosta rokova, svaki predmet po tri do četiri roka u veljači, lipnju i rujnu. Predmeti u ljetnom semestru imaju četiri regularna roka i jedan dekanski termin unutar četvrtog roka, no ponekim studentima ni to nije dovoljno. Na dekanske rokove pristup imaju samo studenti koji završavaju treću ili petu godinu i ako polažu zadnje ispite. Uglavnom kritična situacija nastaje kad se rokovi bliže kraju, a nastaje konfuzija jer se ne zna kad će profesor upisati ocjenu i kad će biti dekanski rokovi. U globalu su studenti zadovoljni s ponuđenim rokovima i ne bune se zbog nedostatka istih.

Kao i Pezelj, smatra kako odluka o poskupljenju školarina na zagrebačkom sveučilištu, sve i da nije odbačena, ne bi negativno odrazila na splitskom sveučilištu zbog specifične situacije na samom Sveučilištu, ali i zbog tradicije studentske suradnje s tijelima fakulteta koja uspješno rješavaju svaki novonastali problem.

– U Splitu se diplomski prenosi bez plaćanja, a ako se prebaci u novu akademsku godinu rad s jednim ispitom ili više njih onda se plaćaju ECTS bodovi koji se prenose. Ako se u Zagrebu opet usvoji odluka o povećanju školarina za apsolventsku godinu, ne vjerujem da će se to odraziti na splitsko sveučilište. U suprotnom bi mogli očekivati studentski dišpet kojim bi se spriječilo usvajanje takve odluke – zaključio je Spetič.

preuzeto sa dalmacijanews.hr