Kaštela, drugi grad po broju stanovnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji, počela su se razvijati uz obale Kaštelanskog zaljeva u trokutu između Trogira, Splita i Solina od kraja XIV. stoljeća sa začetkom u urbaniziranim jezgrama smještenima uz šesnaest utvrda-palača (tj. kaštela), koje su većinom izgradile splitske i trogirske plemićke obitelji za zaštitu svojih posjeda. Ti su kašteli bili osobito važni u kasnijim vremenima za obranu od osmanlijskih napada iz zaleđa, a njihova se povijesna uloga očituje i u tome što su upravo po njima današnja Kaštela i dobila svoje ime…
S druge strane simbolika hrvatskog nacionalnog grba sa šahiranim poljima je također vezana uz pojam utvrde ili kaštela, kao i obranu od Osmanlija. Naime, prikaz tvrđave/obrambenog zida kao slikovitog simbola Hrvatske izložene neprestanim osmanlijskim napadima tijekom druge polovice XV. stoljeća (u kontekstu aktualne europske protuosmanlijske borbe: „predziđe kršćanstva“–„Antemurale Christianitatis“), bio je oblikovan u šahirana polja postupkom likovne redukcije i stilizacije, tako da se zidni raster likovno „pretvorio“ u šahiranu plohu s pravilnim kvadratima. Tako se krajem XV. stoljeća formirao hrvatski grb kakvog danas poznajemo.
Zanimljivo je kako heraldički stilizirane prikaze obrambenog zida ili gradske utvrde/burga, točnije – kaštela, također nalazimo i u slučaju niza „govorećih grbova“ onih obitelji u imenu kojih je moguće prepoznati pojam grada (burga) ili kaštela od Irske, preko Njemačke sve do Italije…
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. Članke historiografske odnosno heraldičke tematike objavljuje u časopisima „Pleter“, „Gordogan“, „Grb i zastava“ te web portalima.
