Daleko od očiju javnosti, u Kaštelima se ovog trenutka provode geodetska kontrolna snimanja postojećeg stanja natkrivenih dijelova potoka ili, kako se to službeno kaže, “dionica bujičnih vodotoka”.
Sukladno rješenju Vodopravne inspekcije, provode ih “Hrvatske vode” (u čijoj su potoci nadležnosti) kako bi se utvrdili nelegalni ispusti otpadnih i fekalnih voda u potoke. Rok za obavljanje snimanja je 15. veljače ove godine. Prema podacima državne tvrtke, na području Kaštela evidentirano je 47 glavnih bujičnih tokova koji se sa svojim pritocima slijevaju s padina Kozjaka prema moru u Kaštelanskom zaljevu.
Sliv ovog područja zauzima površinu od oko 59 četvornih kilometara. Snimanje se, međutim, provodi na šest potoka: Strabežnici u Sućurcu, Topoli i Sibovici u Kambelovcu, Radunu, odnosno Općinskom potoku u Starom, Ponikvici, koja prolazi kroz područja Štafilića, Novog i Starog, te na potoku Gospe od Stomorije na području Novog i Starog.
“Hrvatske vode” će, kako nam je rečeno, proslijediti izvješće sa snimkama koje će pokazati ilegalna ispuštanja fekalija u potoke splitskom “Vodovodu i kanalizaciji” (ViK) na daljnje postupanje prema prekršiteljima, a oni mogu biti pojedinci ili tvrtke koji se svojih fekalija, umjesto za to namijenjenim cisternama, rješavaju spajanjem crnih jama na potoke, koji ih na kraju donesu u more ispred plaža, što je, naravno, zakonom strogo zabranjeno.
Na kaštelanskim je kupalištima prošlog ljeta, inače upamćenog po velikim vrućinama, “eksplodirao” već dugo prisutan problem. Redovita mjerenja kakvoće mora početkom kolovoza pokazala su, naime, da su od svih plaža na području Splitsko-dalmatinske županije zagađene samo kaštelanske.
Iste one plaže koje su tijekom protekla dva i pol desetljeća bile pošteđene industrijskog zagađivanja pa su se uz taj dio obale vratile i periske. Zagađenost je bila prisutna do te mjere da je na sućuračkoj Gojači osvanula i ploča s oznakom zabrane kupanja.
RAST BROJA TURISTA
I dok su se turistički djelatnici s razlogom hvalili sedmomjesečnim ostvarenim rezultatima, gradonačelnik Denis Ivanović nenadano je postao glavna “zvijezda” u vijestima TV postaja, sveudilj nastojeći objasniti i gostima i domaćima da fekalije više neće zasipati plaže, te apelirajući na sugrađane da prekinu s takvim ponašanjem.
Imao se kome i obraćati, budući da, za razliku od nekih drugih mjesta na Jadranu, turista u Kaštelima nije manjkalo, što je pokazivala i statistika za prvih sedam mjeseci 2019., dakle u razdoblju prije najvećeg zagađenja. Zaključno sa srpnjem evidentirano je 65.368 dolazaka gostiju (12,3 posto više u odnosu na prethodnu godinu), koji su ostvarili 335.517 noćenja, što je pak povećanje od devet posto.
Kaštela su u tom razdoblju imala 1648 registriranih iznajmljivača te 1813 objekata za iznajmljivanje. Kad se tomu doda nešto više od 40 tisuća stanovnika, stanje komunalne infrastrukture te neodgovorno ponašanje, jasna je prisutnost problema s fekalijama u potocima i moru. Kaštelani su se očigledno, čast iznimkama, orijentacijom na turističku djelatnost usmjerili i isključivo na zaradu, pa su išli štedjeti tamo gdje ne bi smjeli, pogotovo ako im je turizam strateško i dugoročno opredjeljenje. Turisti se, treba li i spominjati, nerado vraćaju na plaže s kojih su morali otići zbog opasnosti za vlastito zdravlje.
“Pritisnuta” stanjem na terenu, gradska vlast nije imala izbora nego učiniti ono što je trebala još davno prije. Grad je, prema informaciji iz ViK-a, 22. kolovoza prijavio Državnom inspektoratu nelegalno izlijevanje fekalnih i otpadnih voda u potoke. Time je pokrenuto snimanje zagađenih potoka.
Kad se govori o spomenutom stanju infrastrukture, ono se najbolje iščitava iz ViK-ova obrazloženja o korisnicima njihovih usluga uz navedene potoke obuhvaćene snimanjem, koje su svrstali u tri kategorije.
Dakle, u obalnom dijelu (ispod, a negdje i iznad stare kaštelanske ceste), u ulicama gdje postoji sustav javne odvodnje, objekti su legalno spojeni na njega, kao i na sustav vodoopskrbe. U ulicama gdje nema javne mreže (uglavnom u pojasu između stare kaštelanske ceste i Magistrale, tj. Ulice Ivana Pavla II., ali negdje i ispod stare ceste) građani uglavnom imaju javnu vodoopskrbu, ali ne i odvodnju.
I na kraju, u višim zonama, gdje su stotinama metara razgranati vodotoci, često i tisuću metara uzvodno nalazi se popriličan broj kuća uz potoke koje nemaju ni javnu vodoopskrbu ni kanalizaciju. Naravno, vodu u kućama imaju jer je dopremaju cisternama kojima opskrbljuju svoj interni sustav vodoopskrbe – gustirne, bazene i slično. Te građane, odnosno njihove objekte, naglašavaju, ViK nema zabilježene u svojem sustavu kao potrošače, osim kad se na njihovim uređajima za prihvat fekalnih voda pojave cisterne s tih adresa. Dio podataka iz evidencije pražnjenja sabirnih jama sa svojih uređaja za prihvat septika u Divuljama i na splitskim Stupama ViK je također dostavio Vodopravnoj inspekciji, dok je dio još u obradi. Nije zabuna, nema greške, ovo jesu podaci za grad Kaštela u 21. stoljeću.
I dok se pokušava spriječiti nova šteta daljnjim izlijevanjem fekalija po sistemu gdje tko stigne, pokrenuto je rješavanje ovoga velikog komunalnog problema. Rješavanje se provodi u sklopu projekta poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture na području Kaštela – Trogir. Prema informacijama iz “Hrvatskih voda”, procijenjena vrijednost ulaganja je 1,43 milijarde kuna.
SUFINANCIRANJE EU
– Na području Kaštela planira se izgradnja kanalizacijskih kolektora u dužini od oko 126 kilometara, te proširenje vodoopskrbne mreže za novih oko 45 kilometara i rekonstrukcija postojeće vodoopskrbne mreže od 28 kilometara – precizirao je Tomislav Šuta, direktor ViK-a, uz “Hrvatske vode” i resorno ministarstvo potpisnika ugovora o projektu, dodajući:
– Projekt će sufinancirati Europska unija sa 69,8 posto. Procjena vrijednosti investicije za područje Kaštela kao dio ovog projekta je nešto više od 378 milijuna kuna. Natječaj za izvođenje radova na području Kaštela ispod Magistrale je u tijeku, a uskoro će biti pokrenuta procedura javne nabave za Sućurac, Gomilicu i Kambelovac iznad Magistrale. Za preostali dio Kaštela (Lukšić, Stari, Novi) početak javne nabave planira se u drugom kvartalu ove godine. Početak građenja ovisi o trajanju pojedinog natječaja za navedena područja, tako da ćemo nakon završetka natječaja moći dati detaljniji plan početka radova – poručio je direktor Šuta.
