Najpoznatiju kaštelansku crkvu – sv. Jurja na Putalju, dao je izgraditi knez Mislav, a njegov nasljednik Trpimir ju je poklonio, zajedno sa zemljišnim posjedima i pripadajućim kmetovima, splitskom nadbiskupu Petru. Kult sv. Jurja se među starim Hrvatima najvjerojatnije proširio zahvaljujući benediktincima, kojima je pripadao i samostan u solinskim Rižinicima, također iz Trpimirova vremena. Naime, taj legendarni svetac koji ubija zmaja, jedan je od najpoznatijih zaštitnika benediktinskog reda.
Brojne crkve posvećene sv. Jurju i izgrađene tijekom ranog Srednjeg vijeka smještene su upravo na širem splitskom području: na rtu Marjana (na mjestu nekadašnjeg antičkog hrama posvećenog božici Dijani); na Mejama u predjelu Zvončac; u Solinu na vrhu Kozjaka; nad izvorom rijeke Jadro; u Žrnovnici na brdu Veliki Perun (na mjestu nekadašnjeg slavenskog poganskog svetišta). Na području Kaštela osim na Putalju i u nekadašnjem selu Žestinj – Miran (Kaštel Novi) te Radunu (Kaštel Stari).
Crkve posvećene tom svecu često su bile građene na mjestima poganskih kultova s ciljem konačnog uklanjanja poganstva. Tako se crkva na Putalju nalazi nedaleko brda naziva – Borun ili „monte Borun“ (tj. Perunovo brdo). Prema tome, štovanje sv. Jurja u Kaštel Sućurcu treba povezati i s nastojanjem kršćanskih vjerovjesnika da nekadašnji pogani u kršćanskim svecima, kao što je sv. Juraj (ili legendarni „sveti Juraj Solinski“) vide osobine božanstva kojeg su do tada štovali i lakše prihvate novu religiju – kršćanstvo.
Treba istaknuti kako je slavensko božanstvo koje se krije pod imenom sv. Jurja zapravo Perunov sin – Jarilo, koji se rodio na gori u domu očevu (tj. Perunovu), što objašnjava i smještaj njegovih svetišta (kasnijih crkava posvećenih sv. Jurju); primjerice uz brdo Borun (tj. Perunovo brdo) – iznad Kaštela, odnosno Veliki Perun – iznad Žrnovnice. Osim toga, prema slavenskoj poganskoj mitologiji Jarilo donosi prirodi plodnost upravo u drugoj polovici travnja, kada je i spomendan sv. Jurja.
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. Članke historiografske odnosno heraldičke tematike objavljuje u časopisima „Pleter“, „Gordogan“, „Grb i zastava“ te web portalima.
