Među slikama kaštelanskih crkvi osobito čudotvornom smatra se ikona Bogorodice s Djetetom: prema tradiciji donešena iz Poljske kao poklon Ivana Štafilića – sina osnivača Kaštel Štafilića. Tu su sliku štovali ne samo Kaštelani, nego i Zagorci, kao nebesku zaštitnicu od Osmanlija. Cijeli je niz kaštelanskih crkvi posvećenih Mariji: Gospe na Hladi, Gospe od Milosti, Marijina Uznesenja i Gospe Lurdske, Stomorija, Gospe od Ružarija i Kraljice Mučenika, Imena Marijina i Marijinog Bezgrešnog Začeća.
Štovanje Marije u hrvatskim krajevima je osobito rašireno, a marijanska svetišta vrlo značajna, čak i u onim područjima gdje katolički puk danas nije toliko brojan kao npr. Ilača i Gospa Tekijska u Srijemu, Crna Gospa u Bačkoj te Gospa od Kondžila i Gospa Olovska u Bosni. Zanimljivo je kako se uz potonje svetište u Olovu također veže ikona Bogorodice s Djetetom, koja izvorno nije sačuvana, ali se zato njen prikaz nalazi u najstarijem hrvatskom grbovniku Korjenić-Neorića iz 1595.
Koliki je značaj tada imalo štovanje Gospe Olovske svjedoči činjenica da je u grbovniku upravo njoj pridan naslov „zaštitnice cijele Ilirije“ što je u prvom redu uključivalo Bosnu, ali i susjedne zemlje. Također, u toj zbirci grbova je i simbolički Gospin prikaz u formi srebrnog polumjeseca i zlatne osmerokrake zvijezde heraldički oblikovan kao grb „Ilirije“, čime se htjela istaknuti Gospina uloga zaštitnice od Osmanlija, ali i željeni cilj oslobađanja svih „ilirskih“ zemalja od Turaka. Taj grb „Ilirije“ kasnije će se pojavljivati u nizu grbovnika, a osobito će ga koristiti pristaše Ilirskog pokreta tijekom 19. st.
Za ikonu Bogorodice s Djetetom u Štafiliću kaže se da je donešena 1512. iz Krakova s dvora poljskog kralja Sigismunda. Osim toga na poljsko podrijetlo slike podsjeća i heraldički lik okrunjenog srebrnog orla u drugom polju grba njenog donatora. Naime, taj je orao preuzet iz grba Poljskog kraljevstva gdje je Štafilić bio papin legat, a kojim su Jagelovići vladali od 1386. Danas ga nalazimo u grbu Republike Poljske, na kojem je prisutan još od kraja I. svjetskog rata.
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. Članke historiografske odnosno heraldičke tematike objavljuje u časopisima „Pleter“, „Gordogan“, „Grb i zastava“ te web portalima.
