Za razliku od do sada opisanih kula, utvrda i zdanja podignutih za obranu ranonovovjekovnih Kaštela od neposredne osmanlijske opasnosti čak dvije takve građevine nastale su isključivo inicijativom samih kaštelanskih seljaka. Naime, riječ je o kaštelima zvanima Velika i Mala Piškera u današnjem Kambelovcu. Za njihovu izgradnju zaslužni su seljaci potkozjačkog sela Kruševika, odakle su se žitelji preselili i uz morsku obalu krajem 15./početkom 16. st. sami podigli navedene kule od kojih danas nema gotovo nikakvih tragova.
Međutim, iako je te dvije utvrde, kao i drevno selo Kruševik, uništio zub vremena, do danas je ostao djelomično sačuvan jedan dio fortifikacijskog sustava Kambelovca, smješten sjevernije od Kruševika. Riječ je o kuli na Krugu, odnosno stražarnici kružnog tlocrta građenoj priklesanim kamenom, koja se nalazi na istaknutoj hridi Kozjaka zvanoj Krug. S tog stražarskog mjesta Kambelovčani su stoljećima pratili pokrete neprijatelja, dok je na samom vrhu brda (i u neposrednoj vezi s kulom na Krugu) stajala još jedna stražarnica.
U tim predstražama Kaštela bdjeli su pripadnici „cernida“ – lokalnih teritorijalnih postrojbi koje je organizirala Mletačka Republika (od tal. cernere: odabrati; cernita: novačenje), a postojale su sve do početka 19. stoljeća. Činili su ih Kaštelani u dobi između 18 i 36 godina sposobni za oružje, dok je vojna obveza u slučaju potrebe trajala čak 14 godina. Četu, koja je mogla brojiti oko 80 ljudi, vodio je harambaša, a njemu su bili podređeni alfir (zastavnik), saržent (narednik) i kaporal (desetnik).
Kako ističu sami Kaštelani u svom govoru iz 1679.: „Prolijevali smo krv za kršćansku vjeru i za Principa, za kojega smo uvijek s mačem u ruci stajali na straži. Naši očevi odvedeni u četiri pohoda na turski teritorij i za mnogim od njih i danas lijemo suze. U sadašnjem ratu nema tvrđave pod kojom se nismo borili bez ikakve naknade…“. Tako su kaštelanske „cernide“ dale krvavi danak slobodi ne samo braneći rodni kraj, nego i u konačnom oslobađanju Dalmacije od Osmanlija.
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. Članke historiografske odnosno heraldičke tematike objavljuje u časopisima „Pleter“, „Gordogan“, „Grb i zastava“ te web portalima.
