Kaštelanska uspomena na nekad kraljevske Bijaće ima dugu tradiciju. O tome svjedoče zapisi iz 18. stoljeća (F. Riceputi) prema kojima je od ostataka starohrvatskog dvora u Bijaćima izgrađena i trogirska katedrala, dok njegov suvremenik D. Farlati kaže da su još u njegovo vrijeme bili vidljivi tragovi tamošnjih vladarskih rezidencija. Zanimljivi su i navodi dvojice autora iz sredine 19. st. prema kojima je Radovanov portal trogirske katedrale zapravo bio prenesen iz Bijaća.
Memoriju o drevnim Bijaćima nisu čuvale samo „učene glave“, nego je i kaštelanski puk utjelovio u liku legendarne „od Bijaća vile“, kojom Ivan Ćipiko Zaneta zaključuje jednu svoju pjesmu iz 1865. godine:
„Lipe li su mlade Kaštelanke
Koje nose na kajiš opanke
Kolika je njihova lipota
Da se dive trogirska gospoda
Kako li im sjaju britve i panciri
Da se čudu splitski kanceliri
I ostala sva splitska gospoda
Videć zlato i bogata roba.
Rad i štednja to je njima dala
A priroda lipost darovala,
To pivala od Bijaća vila
Kojano je nekoć živa bila.“
Mjesto na kojem su u 9. st. izdane Trpimirova i Muncimirova povelja, kao i po prvi put zabilježeno hrvatsko ime, često se spominje i kasnije: u ispravi kralja Zvonimira, u umetku Supetarskog kartulara, u zaključcima splitskog crkvenog sabora iz 1185., papinskim bulama i poveljama Arpadovića. Međutim, nakon rata kralja Ludovika s Mlečanima u 14. st. Bijaći su bili napušteni, a izvorna crkva Sv. Marte vjerojatno bila uništena u vrijeme osmanlijskih pustošenja…Tako je jedina čuvarica rasute baštine stoljećima ostala „vila od Bijaća“!
Uspomena je ipak obnovljena u najnovije vrijeme kroz manifestaciju „Sačuvajmo Bijaće u 21. stoljeću!“, a koja će uskoro zadobiti i jednu novu dimenziju. Tako će kaštelanski osnovnoškolci kao novi „čuvari baštine“ (u okviru nedavno predstavljenog projekta pod vodstvom P. Perića), kroz radionice, prezentacije, plakate i video uratke, povezati lokalitete srednjovjekovnih crkvi Sv. Marte i obližnjeg Sv. Nofra (Onofrija), smještenog na brežuljku Veli Bijać.
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
