Početna Kaštela Što poručuje „vila od Bijaća“?

Što poručuje „vila od Bijaća“?

2194
UDIO

Kaštelanska uspomena na nekad kraljevske Bijaće ima dugu tradiciju. O tome svjedoče zapisi iz 18. stoljeća (F. Riceputi) prema kojima je od ostataka starohrvatskog dvora u Bijaćima izgrađena i trogirska katedrala, dok njegov suvremenik D. Farlati kaže da su još u njegovo vrijeme bili vidljivi tragovi tamošnjih vladarskih rezidencija. Zanimljivi su i navodi dvojice autora iz sredine 19. st. prema kojima je Radovanov portal trogirske katedrale zapravo bio prenesen iz Bijaća.

Pretpostavljeni izvorni izgled sjevernog dijela dvorskog sklopa u Bijaćima (T. Marasović); Rekonstrukcija crkve Sv. Marte koja je nekada stajala na današnjem arheološkom lokalitetu Bijaći („Hrvatski kraljevi“)

Memoriju o drevnim Bijaćima nisu čuvale samo „učene glave“, nego je i kaštelanski puk utjelovio u liku legendarne „od Bijaća vile“, kojom Ivan Ćipiko Zaneta zaključuje jednu svoju pjesmu iz 1865. godine:

„Lipe li su mlade Kaštelanke

Koje nose na kajiš opanke

Kolika je njihova lipota

Da se dive trogirska gospoda

 

Kako li im sjaju britve i panciri

Da se čudu splitski kanceliri

I ostala sva splitska gospoda

Videć zlato i bogata roba.

 

Rad i štednja to je njima dala

A priroda lipost darovala,

To pivala od Bijaća vila

Kojano je nekoć živa bila.“

Dijelovi bogato ukrašenog crkvenog namještaja (zabati ciborija, ulomci grede i pluteja) iz različitih faza izgradnje crkve Sv. Marte (Z. Alajbeg)

Mjesto na kojem su u 9. st. izdane Trpimirova i Muncimirova povelja, kao i po prvi put zabilježeno hrvatsko ime, često se spominje i kasnije: u ispravi kralja Zvonimira, u umetku Supetarskog kartulara, u zaključcima splitskog crkvenog sabora iz 1185., papinskim bulama i poveljama Arpadovića. Međutim, nakon rata kralja Ludovika s Mlečanima u 14. st. Bijaći su bili napušteni, a izvorna crkva Sv. Marte vjerojatno bila uništena u vrijeme osmanlijskih pustošenja…Tako je jedina čuvarica rasute baštine stoljećima ostala „vila od Bijaća“!

Granični prostor Trogira i Kaštela s crkvicama Sv. Marte i Sv. Nofra (Onofrija), koji će uskoro biti povezan planiranom pješačkom stazom u sklopu učeničkog projekta „Bijaći – od sv. Marte do sv. Nofra“

Uspomena je ipak obnovljena u najnovije vrijeme kroz manifestaciju „Sačuvajmo Bijaće u 21. stoljeću!“, a koja će uskoro zadobiti i jednu novu dimenziju. Tako će kaštelanski osnovnoškolci kao novi „čuvari baštine“ (u okviru nedavno predstavljenog projekta pod vodstvom P. Perića), kroz radionice, prezentacije, plakate i video uratke, povezati lokalitete srednjovjekovnih crkvi Sv. Marte i obližnjeg Sv. Nofra (Onofrija), smještenog na brežuljku Veli Bijać.

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.