Zagonetni kaštelanski natpis desne ruke posljednjeg Trpimirovića!

Iz vladarskih povelja Trpimirovića, poput onih izdanih u Bijaćima, moguće je saznati nešto više o strukturi starohrvatskog dvora. Tako se u Muncimirovoj ispravi iz 892. godine, a koja je nastala „ispred vrata crkve sv. Marte…“, kao svjedoci navode neki dvorski dostojanstvenici: dvorski župan, župani mačonoša i štitonoša, župani konjice, komore i podruma, župan komornik, vladaričin župan i mačonoša, rizničar, komornici, predstojnik samostana te župani pojedinih područja (Klisa i Livna).

Titule tih dvorjana, s kojima je knez povremeno boravio u svojim rezidencijama (uključujući i Bijaće), upućuju na zaključak kako je dvor hrvatskog vladara bio uređen po uzoru na zapadnoeuropske dvorove karolinškog perioda, kakvi su postojali primjerice u današnjoj Njemačkoj, Francuskoj i Španjolskoj, dok je osobito gusta mreža takvih karolinških vladarskih sjedišta utvrđena u zapadnom dijelu Franačkog Carstva. Naime, na tim dvorovima zabilježene su dvorske službe istovjetne navedenim iz starohrvatskog doba.

Jedan od starohrvatskih dvorjana – dvorski župan (comes curialis), u nešto kasnijim ispravama (iz druge polovice 11. st.) naziva se i „tepčijom“ ili „tepčicom“ (tepti, tepciza). Prema pravnom piscu i povjesničaru L. Margetiću navedeni izraz potječe od grčke riječi „τοποτηρτής“, koja je u Bizantskom Carstvu označavala titulu visokog vojnog službenika, dok isti naslov nalazimo i na bizantskom području Južne Italije potkraj 10./tijekom 11. st., ali u obliku „tepoteriti“ i „tepotati“.

Prema tome, „tepčija“ je bio vladarev zamjenik ili kraljeva desna ruka na samom dvoru (comes curialis ili dvorski župan). Zanimljivo je kako jedini sačuvani kameni natpis nekog hrvatskog „tepčije“ 11. st. potječe upravo iz Kaštela. Riječ je o nadvratniku za kojeg se pouzdano zna da je u 19. stoljeću bio ugrađen u današnju crkvu Sv. Nikole na groblju u Kaštel Starom. Međutim, zagonetkom ostaje na kojem se zdanju natpis tepčije Ljubimira izvorno nalazio: nekadašnjoj crkvi Sv. Nikole od Podmorja u Starom, samostanu Sv. Petra od Klobučca u Novom ili crkvi Sv. Jurja od Žestinja?

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.