Obzirom na bogatu prošlost ovoga kraja nije čudno što se u Kaštelima najrazličitiji slojevi povijesti često međusobno prepleću i tako tvore „priče“ koje iznova bacaju novo svjetlo na svakodnevicu minulih stoljeća. Jedna takva zanimljivost odnosi se na srednjovjekovno naselje zvano Baba, smješteno u najzapadnijem dijelu kaštelanskog kraja. Selo Baba je postojalo od 13. pa sve do kraja 16. stoljeća – kada su ga njegovi žitelji napustili zbog neposredne osmanlijske opasnosti.
Predio gdje se naselje nekada nalazilo (između sjeverozapadnog dijela polja i ulaza u Labinsku dragu) položen je na drevnom prometnom pravcu aktualnom još u rimsko doba. Nadalje, smatra se kako ime sela „čuva u sebi drevnu slavensku pogansku mitološku sliku svijeta“, dok prve vijesti o selu Baba izvori bilježe tek od 13., a arheologija od 14. stoljeća. Arheolog T. Burić zaključuje kako je naselje nastalo nakon raspada velikoga vladarskog posjeda Trpimirovića, glasovitih Bijaća („predium Byachi“).
Tragovi tog nekadašnjeg naselja na današnjem predjelu Plano otkriveni su i istražuju se tek tijekom posljednjih desetljeća (od 2007./2008.), a aktualni naziv lokaliteta (Baba lokva) dijelom potječe od tamošnjeg hidronima. Naime, tu je bilo važno napajalište stoke, budući da je cijeli predio stoljećima služio za ispašu. Razgraničenjem poslije Kandijskog rata 1671., selo je ostalo u granicama Osmanlijskog Carstva, jednako kao i stotinjak godina prije – nakon Ciparskog rata 1571. godine.
Raznovrsni arheološki nalazi (keramike, stakla i metala) datiraju od kraja 14. pa sve do početka 17. st., a iznimku među njima predstavlja jedan zanimljivi „nalaz većega ulomka glačane kamene sjekire s otvorom za dršku“. To se oruđe koristilo u prapovijesti (od neolita do brončanog doba), dok je u nastambama ovog predkaštelanskog naselja imalo ulogu magijskog predmeta. Naime, takve su sjekire (u hrvatskoj tradiciji zvane „kamena strela“ ili „strilni kamen“) nakon slučajnog pronalaska bile polagane u pragove i na tavane kuća radi navodne zaštite kuće od udara groma.
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
