Kao što je u davnini, biblijskim rječnikom, Egipat zadesilo deset zala, tako su se i na Kaštel-Sućurac 80-ih godina 19. stoljeća gotovo odjednom sručile tri pošasti: epidemija malih boginja, tuča i požar, kojima se bila pridružila i nesloga Sućurana. Na sreću sva su ta zla bila prolazna, dok je nesložnost zamijenila sloga, zahvaljujući čemu je tada bilo i obnovljeno svetište Majke Božje na Hladi. Puk i ondašnji sućurački župnik vidjeli su u tome bez sumnje čudesnu Gospinu intervenciju!
Prvi zapis o tim zbivanjima nalazimo 24. rujna 1886. na blagdan Gospe od Nadarja ili Gospe od Otkupljenja. Naime, kaže se kako je taj dan iz smjera Klisa snažno zapuhala bura, dok se nebo jako naoblačilo. Uslijedila je tuča veličine oraha uz vijavicu, a potrajala je 15-ak minuta. Župnik na to postavi čudotvornu sliku nasred župne crkve i zazva obraćenje okupljenog puka Gospi. Nevrijeme tada nije oštetilo niti jedno zrno sućuračkih vinograda, a svećenik pozove narod na obnovu svetišta na Hladi.
U ožujku iduće godine izbije požar u šumi iznad svetišta. Dok je bura širila požarište, a gasitelji pristizali sa svih strana, župnik se ponovno obrati vjernom puku i otkrije čudotvornu Gospinu sliku. Tada se, kao i u slučaju tuče, iznenadna opasnost odmah povuče. Taj događaj potakne Sućurane da još više prionu obnovi. Najesen iste godine opet udari tuča, ali ni tada ne prouzroči nikakvu štetu. Napokon, 12. kolovoza 1888. svetište bi obnovljeno, dok je mnoštvo na slavlju okupljeno klicalo: „Slava Majci čudotvornoj na Hladima!“
Zanimljiva je i sudbina svećenika koji je kao župnik Sućurca 1886.-1889. bio u pozadini ovih događaja – don Nike Škrivanića poznatog i kao Bernardin Omiški. Nakon župnikovanja postao je redovnik kapucin, a osobito je popularizirao štovanje Gospe Lurdske, kojoj je poveo čak 16 hodočašća. U Rijeci je pokrenuo i list „Naša Gospa Lurdska“ te vrlo čitani katolički dnevnik „Riječke novine“. Talijanske vlasti su ga 1922. iz Rijeke protjerale te je ostatak života proveo nedaleko Kaštela – u Splitu, gdje je i preminuo 1932. godine.
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
