Tijekom mjeseca kolovoza u kaštelanskim svetištima pobožnost Gospi ne iskazuje se samo u Sućurcu (Gospa na Hladi), nego i u susjednoj Gomilici, gdje vjernički puk također smatra kako ih je izvanredna intervencija Majke Božje jednom spasila od velikog zla – epidemije kuge. Naime, kad je 70-ih godina 19. stoljeća Kaštel-Gomilicom harala kužna zaraza fra Fulgencije Carev, rođeni Gomiličanin, poslao je u svoje rodno mjesto narodu u nevolji jednu sliku Gospe od Milosti, koju je dobio boraveći u Istri.
Marijinim zagovorom kuga se povukla, pa se od tada (5. kolovoza 1878.) blagdan Gospe od Milosti u Gomilici, točnije u svetištu na Miloj Gori, osobito časti. Na tom je mjestu pet godina poslije bila izgrađena i blagoslovljena crkvica Gospe od Milosti. Kaže se da je tada, 1883. godine, u procesiji sudjelovalo četrdeset djevojaka iz Gomilice koje su cvijećem ukrašavale put pred svetom slikom. Blagoslovljena su i crkvena zvona (nazvana Marko i Fulgencije), kao i oltarni prikazi sv. Frane i sv. Benedikta.
Dok je puk slavio povodom blagoslova gomilički dobročinitelj (koji je darovao zemljište za izgradnju crkve, kao i materijalno pomagao njenu gradnju) Fulgencije Carev je, daleko od svog zavičaja, obavljao službu nadbiskupa Skoplja u današnjoj Makedoniji. Kako su mu nesklone osmanlijske vlasti tijekom 1885./1886. ograničavale kretanje i obavljanje dužnosti, zatražen je premještaj i Kaštelanin je uskoro postao hvarskim biskupom. Niti tada nije zaboravio svoja Kaštela, hodočasteći svake godine Gospi od Milosti.
Osim što je zaslužan za Gospino svetište u rodnoj Gomilici, Carev je i Hvarane zadužio time što je hvarskoj katedrali priskrbio iznimno značajnu relikviju – glavu pape Stjepana I. kojem je prvostolnica i posvećena. Naime, Giuseppe Sarto (budući papa Pio X., tadašnji patrijarh Venecije) poklonio je 1899. biskupu vrijednu relikviju sv. Stjepana, tako da se zemni ostatci svetoga pape danas čuvaju u Italiji (Rim, Pisa), Njemačkoj (Speyer), a (zahvaljujući ovom pobožnom Kaštelaninu) od konca 19. stoljeća i u hrvatskom Hvaru.
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
