Početna Kaštela Gdje su tri ulice kaštelanskog političara?

Gdje su tri ulice kaštelanskog političara?

532
UDIO

Iako kaštelanski kraj mnogi nazivaju i „kolijevkom hrvatske državnosti“ rijetki su se Kaštelani istaknuli u političkom životu Dalmacije i Hrvatske, a malo kome su posvećene i ulice hrvatskih gradova i mjesta. Jedan od njih je Ivan Danilo (Danilov), zaslužni političar i vrstan filolog te arheolog-amater – rođen u Kaštel-Starom 1820. godine. Bio je aktivni suradnik brojnih listova, zbog političkih stavova uhićivan i otpuštan iz službe, dok je svojim filološkim radovima prepoznat kao jedan od prvih hrvatskih dijalektologa.

Ivan Danilo (1820.-1895.), kaštelanski svećenik, filolog i političar; Prezime obitelji iz Kaštel-Starog zabilježeno je u 16. st. kao Danilović, 1743. godine kao Danilov, a 1832. kao Danilo – liječnik, prirodoslovac i kulturni djelatnik Frane (brat Ivana Danila) stekao je 1876. plemićku titulu viteza: prikaz grba Frane Danila (Austrijski državni arhiv) i suvremena rekonstrukcija grbovnog štita sa srebrnom šesterokrakom zvijezdom na modrom klinu

Doba u kojem je Danilo živio smatra se periodom nacionalnog „buđenja“ tijekom kojega dotadašnje feudalne staleške elite zamjenjuju široki narodni slojevi: na mjesto aristokracije stupa građanstvo, a umjesto vladarskog apsolutizma ustavnost i parlamentarizam. Tako je i na tlu Dalmacije, stoljećima pod vlašću Venecije, a potom i bečkog dvora, hrvatski puk postupno i mukotrpno tražio i ostvarivao svoja nacionalna prava i slobode, o čemu može posvjedočiti i Danilov život.

„Grammatica della lingua illirica“ – naslovnica gramatičkog priručnika kojeg je 1855. sastavio Ivan Danilo na talijanskom jeziku, ali prema jezičnoj koncepciji iliraca; Predgovor djelu iz pera autora – prema ocjeni L. Čoralić „Danilov filološki rad izniknuo je iz oporbe talijanizaciji javnog života, što je sustavno provođena u Dalmaciji.“

Književnost je studirao u glavnom gradu Austrijskog Carstva – Beču, odnosno Padovi, a teologiju u tadašnjem glavnom gradu Dalmacije – Zadru, gdje je u tamošnjoj gimnaziji od 1854. bio stalni profesor „iliričkog“  jezika. Surađivao je u tadašnjim zadarskim listovima „Težački poučitelj“ i „Osservatore dalmato“ te bio urednik „Pravdonoše“ i (od 1862.) „Priloga k Narodnom listu“ u glasilu dalmatinske Narodne stranke. Potom zastupnik iste stranke (za izvanjske općine Splita, Trogira i Omiša) u Dalmatinskom saboru, a od 1870. i u Carevinskom vijeću u Beču.

Ulice danas posvećene Ivanu Danilu u dalmatinskim gradovima i mjestima: Kaštelima, Zadru te Sv. Filipu i Jakovu – Danilo je u Zadru poticao osnutak Narodne čitaonice (1862./1863.) i Matice dalmatinske (1862.), dok je 1892. godine vodio Hrvatsku čitaonicu u Kaštel-Starom, a 1893. društvo „Kaštelanska sloga“ u Novom

Polemizirajući s dalmatinskim autonomašima iznosio je argumente za sjedinjenje Dalmacije s Trojednom Kraljevinom te zbog izrazito protuautonomaških stavova bio 1863. otpušten iz službe, a 1867. i uhićen zbog objave jednog panslavističkog članka. Nakon raskola u Narodnoj stranci 1876. povlači se iz aktivne politike. Zadnjih desetljeća života posvetio se filološkom i prevodilačkom radu te arheološkim istraživanjima na području Zadra, gdje je i umro 1895. godine.

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.