Na Dan zaljubljenih nezaobilazna je priča o Miljenku i Dobrili, ali i o tome kako su Kaštelanke i Kaštelani stoljećima čuvali uspomenu na taj legendarni ljubavni par posvećujući im znanstvena, literarna i glazbena djela. Kao što u svakoj predaji ima barem zrnce istine tako je i Lukšićanin Vjeko Omašić u članku „Historijska pozadina Kažotijeva romana Miljenko i Dobrila“ 1965. godine pokušao razotkriti povijesne okolnosti tih zbivanja.
Bezvremenska legenda o ljubavi potomaka dviju suprostavljenih obitelji – Miljenka Rušinića i Dobrile Vitturi, koja naposljetku svladava sve prepreke (roditeljske pokušaje razdvajanja, dogovoreni brak, zatvaranje u samostan) da bi se našli jedno drugom u krilu zauvijek, sadrži brojne peripetije, ali i upozorenje da ljubav sve pobjeđuje.*
Kako navodi Marko Kažotić, prvi poznati pisac predaje: „Namjerio sam se na jednu legendu bezimenog pisca, napisanu ilirskim jezikom oko 1697. godine, po kojoj sam poduzeo da ispripovjedim događaj…“ na početku svog romana „Milienco e Dobrilla“ iz 1833., kojeg je krajem 19. st. s talijanskog na hrvatski jezik prvi preveo drugi Lukšićanin – učitelj Bartul Matijaca. Skladatelj Milivoj Koludrović iz Kaštel-Novog prema tom djelu skladao je operu „Miljenko i Dobrila“ praizvedenu u Splitu 1952. godine.
Nakon kaštelanskih muza povijesti, književnosti i glazbe „ljubovnici“ su nadahnuli i „sedmu umjetnost“. Naime, Tomislav Antunović – rođen 1914. u Kaštel-Sućurcu, napisao je scenarij za povijesno-ljubavni film „Miljenko i Dobrila“, koji nažalost nikad nije realiziran. Naposljetku, zahvaljujući skladatelju Zdenku Runjiću (podrijetlom iz Labina u Kaštelanskoj zagori) 1964. godine na Splitskom festivalu izveden je šlager „Legenda o Miljenku i Dobrili“:
*JESTE LI ZNALI? – Kako je zbog kaštelanske ljubavne „štorije“ kontaktirana policija…
Prema istraživanju Ivana J. Boškovića više od stoljeća nakon njihove smrti Miljenko i Dobrila su bili predmet policijske obrade. Naime, kako se sadržaj Kažotićeva romana doticao još živućih obitelji, netko iz roda Rušinić pokušao je oko 1833. od policijskih vlasti ishoditi zabranu tiskanja, ali u tome srećom nije uspio!
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
