Početna Kaštela Kaštelanski Sokol u špijunskom gnijezdu!

Kaštelanski Sokol u špijunskom gnijezdu!

622
UDIO

Opetovane peripetije prilikom obilježavanja 77. obljetnice Bleiburške tragedije i ove godine pokazuju kako u prošlosti jednoga naroda rane građanskog rata najteže „srastaju“. Naime, bez obzira na ideologije suprotstavljene tijekom Drugog svjetskog rata na području Hrvatske – demokratske i totalitarne (fašističke/komunističke) te globalne sukobe velikih sila (Osovine i Saveznika), svjedoci smo kako se pritom individualna tragedija pojedinca – ma iz kojeg „tabora“ dolazila – umanjuje i prešućuje.

Spomenik podignut u spomen na žrtve Bleiburške tragedije tijekom Drugog svjetskog rata (lijevo) te hrvatski nacionalni grb kojeg su sa spomenika uklonile austrijske vlasti (desno) uoči ovogodišnje komemoracije pod neutemeljenom izlikom kako je riječ o „fašističkom simbolu“

Jedan takav primjer oko kojeg se i danas „lome koplja“ odnosi se na poznatog Kaštelanina i skladatelja Sokola. Rodio se u Kaštel-Sućurcu 20. svibnja 1888. godine krsnog imena Luka, dok kao franjevački redovnik uzima ime Bernardin. Kao talentirani glazbenik, nakon usavršavanja u Rimu, stječe doktorat muzikologije na Papinskom institutu za crkvenu glazbu. Bio je nastavnik glazbe u Dubrovniku i Zagrebu te samostanu Badija na Korčuli, a zalagao se i za osnutak visokog učilišta za crkvenu glazbu.

Fra Bernardin Sokol (na fotografiji sjedi krajnje desno) bio je članom franjevačke provincije svetog Jeronima u Dalmaciji i Istri. Između 1929. i 1941. objavio je 80 svezaka zbirki za crkvenu i svjetovnu glazbu, dok njegov skladateljski opus čini oko 350 crkvenih i svjetovnih djela

Fra Bernardin Sokol je bio vrlo plodan skladatelj pretežno crkvene glazbe (skladao je mise, crkvene pjesme i druga djela), ali i svjetovnih zborova (primjerice zbirka „Hrvatsko selo“) te ga se smatra dobrim polifoničarem i izrazitim melodičarem. No, burna zbivanja Drugog svjetskog rata okončala su njegova glazbena stremljenja, kao i njegov život. Naime, skupina partizana ga je odvela iz samostana Badija krajem rujna 1944. godine navodeći kao razlog potrebu „ispitivanja“ na otoku Visu.

Poštanska marka “FRA BERNARDIN SOKOL” koju je Hrvatska pošta pustila u optjecaj 15. svibnja 2018. povodom 130. obljetnice Sokolova rođenja; Spomenik s bistom Bernardina Sokola postavljen u rodnom Kaštel-Sućurcu 2012. godine; Tekst i notni zapis jedne od Sokolovih skladbi

Međutim, možda već iste noći Sokol je smrtno stradao od ruke svojih navodnih „ispitivača“ i bačen u more negdje između Badije i Orebića na Pelješcu. Dok je po partizanskoj optužnici bio kriv zbog izdaje tamošnjih „sedam partizana“ njemačkim jedinicama na Korčuli, prema ocjeni oblasnog komiteta na Lastovu od 24. kolovoza 1944. bila je riječ o izdaji unutar partizanskih redova. Pretpostavlja se kako je Kaštelanin poslužio kao žrtva skrivanja pravog krivca – njemačkog špijuna među partizanima koji je izdao svoje „suborce“, a potom za to optužio Sokola te skrivio njegovu smrt.

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.